Temperature će, konačno, pasti, zajedno s prvim kišama u srpnju. Tako kažu. Hrvatsko nakladništvo se, pak, strogo drži nepisanih pravila hrvatske ekonomije: radi što manje možeš, a ljeti osobito. Ovih dana provodimo anketu među hrvatskim nakladnicima i ustinu ih je manje od 30% na svojim radnim mjestima. No, ako se u moru odmaraju dlanovi i stopala zamorena tipkanjem i raznošenjem knjiga, ne moraju se odmarati i mozgovi. Jer, što se sada posije, žanje se u onim najbogatijim mjesecima, kad će građani ove zemlje opet nabijati minuse na svojim karticama.
Tako se ovaj tjedan u našoj brošuri ne nalazi mnogo vijesti o novim knjigama, ali ima nešto više ideja i problema nakladnicima za mozganje. Počnimo sa hrvatskim refleksom najvažnijeg događaja u svjetskom nakladništvu u protekle dvije godine (zapravo izlazak petog Pottera je najvažniji događaj u nakladništvu još od velikog pada nakon 9-11).

v:vijesti

Da, stiglo je samo englesko izdanje i prodaje se u tisućama primjeraka. Pa što?

Prodalo se dakle par tisuća primjeraka novog Harry Pottera u Hrvatskoj. I to sve na engleskom jeziku. I nadalje se izvrsno prodaje. Sva je prilika da će se dobro prodavati sve do jeseni, što znači da je, kao što to i Neven Antičević, direktor Algoritma (nakladničke kuće koja ima ekskluzivno pravo na objavu hrvatskih izdanja knjiga iz serije o Harry Potteru) kaže: "Došlo do prelijevanja i supstitucije hrvatskog naslova engleskim, no, na sreću, Algoritma, sve ostaje u kući." S prvom se tvrdnjom svakako moramo složiti. I sam Antičević ukazuje kako je do toga došlo. Klinci koji su sa jedanaest ili dvanaest čitali prve nastavke tri - četiri godine kasnije puno bolje vladaju engleskim jezikom, te im nije toliko teško krenuti u avanturu čitanja na engleskom, jer hrvatski prijevod moraju čekati još par mjeseci. A tad će ovo ljeto i pubertetski mjeseci hvalisanja već proći. To je dob u kojem se priključak na svjetsku pop kulturu ne može čekati mjesecima. Što to znači za naše nakladništvo i knjižarstvo? Dio odgovora leži u poluistini sadržanoj u drugom dijelu Antičevićeve tvrdnje. "Ostaje u kući?" Pa i ne baš. Kao prvo, niti je Algoritam jedini uvoznik te knjige u Hrvatsku, niti to može biti. Vjerojatno je najspretniji, i u ovom trenutku može najviše dobiti na spajanju imena svoje tvrtke i cijele priče o Harryju Potteru, ali i to ima svoj rok trajanja. Prenest ćemo još jednu izjavu Nevena Antičevića iz istog teksta u Vjesniku: "Globalna percepcija Pottera na engleskom jeziku jest poput medijskog plimskog vala koji zahvaća sve nas. Stoga se ne treba čuditi ni tako velikom zanimanju mladih Hrvata, koji se velikim dijelom služe engleskim jezikom. To dokazuje i prodaja strane knjige, po čemu smo u samom europskom vrhu." Integracija medija i drugih segmenata pop kulture, u ovom slučaju knjige, kombinirana sa globalizacijskim trendom rušenja carinskih barijera, te sveprisutan engleski jezik, kao najprisutniji svjetski jezik na Zapadnoj polutci, predstavljaju hrvatsko tržište knjiga kao malu kriškicu koja zri i čeka da ju, snažne i umiješne, svjetske knjižarske i nakladničke kuće progutaju. Neće nam se pritom dogoditi baš same loše stvari. Štoviše, konačno bi netko naše nakladnike i knjižare mogao naučiti poslu. Već se neko vrijeme dobro vidi da je snažniji potencijal knjižne publike u Hrvatskoj od sposobnosti hrvatskih nakladnika i knjižara da tu glad zadovolje. A na pitanje zašto je to tako, odgovor je, kao i mnogočemu drugom u Hrvatskoj: neznanje i tromost. No, knjiga je i nacionalni resurs, temelj očuvanja kulturne raznolikosti, jedinog što nam ostaje po ulasku u Europsku uniju. Hoće li ju čuvati strane kompanije? Njima ona ne treba. Hoćemo li si postaviti prava pitanja, još dok to stignemo? Otkupi i potpore će spasiti pokoje radno mjesto, ali neće povećati broj čitatelja domaćih autora, niti povećati dostupnost njihovih knjiga. A neće ni pomoći da se naše knjige stvorene za osigurano tržište pretvore u komercijalno interesantan proizvod stranim tvrtkama.

Stigla sabrana Donadinijeva djela
Branimir Donat je dao svoj novi doprinos oživljavanju najzanimljivijih dijelova hrvatske književne povijesti... >>>

Mala ideja za hrvatske nakladnike
Na velikim vrućinama uhvaćeni u kolonama na cesti, redu pred benzinskom crpkom, ili negdje drugdje, što da rade vozači... i kakve to veze ima sa nakladnicima? >>>

Rovinjski pozdrav Gotovcu
U Rovinju okupljanje oko djela Vlade Gotovca i predstavljanje monografije >>>

Pazinjani treći put ove godine
Treća u nizu književnih manifestacija kojima Pazin uistinu obiluje započela u srijedu >>>

Pale nagrade na 22. recitalu «Dragutin Domjanić»
Stigla 464 rada od 103 autora... >>>

Kritičari među vezovima
U Đakovu 6. đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara >>>

Davor Slamnig u završnici nagrade "Meša Selimović"
Druga godina ambiciozne tuzlanske nagrade za najbolji roman... >>>

"Gavran" na dvostrukom CD-u
Lou Reed je napravio dvostruki CD po motivima priča E.A. Poea >>>

Konačno Jergovićev roman
Može li, ili ne, Jergović napisati roman, gotovo je s tim nagađanjima, sad samo preostaje čitati ga...>>>

SC zove pisce debitante
Otvara se novi natječaj SC-a za prvu knjigu...>>>

Knjižničari odbijaju cenzuru
U SAD-u se od knjižnica traži ugrađivanje filtera za sadržaje na računala... >>>

Ugrešićka i Matvejević dobili "Stregu"
Dvoje naših najistaknutijih pisaca u inozemstvu dobiva talijansku književnu nagradu koja prigodno postaje europska >>>

n:nagradna igra

k:kontakt