U knjizi Vatroslava Frkina i Miljenka Holzleitnera »Bibliografija knjiga hrvatskih autora u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1495-1850« na 538 stranica sabrano je 2.305 naslova i autora vezanih isključivo za hrvatski prostor. Riječ je o knjižničnome blagu neprocjenjive vrijednosti, tj. o hrvatskim knjigama, među kojima su brojne označene kao rijetkost »R«, kako to ističu akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović u predgovoru »Značenje franjevačkih knjižnica u kulturi sjeverne Hrvatske«. Na 538 stranica sabrano je 2.305 naslova i autora vezanih isključivo za hrvatski prostor, od onih koje su neki unikati ili sačuvani u tek nekoliko primjeraka, do brojnih drugih tiskanih u puno više primjeraka u nekadašnjim europskim tiskarskim središtima, kao što su Venecija, Graz, Budim i dr., ili tiskarama u domovini, npr. »Zagreb, Dubrovnik, Zadar, a napose Osijek, u kojemu su počeci tiskarstva vezani upravo za djelovanje franjevaca«, na što također podsjećaju akademici Bratulić i Damjanović.riječ je o knjižničnome blagu neprocjenjive vrijednosti, tj. o hrvatskim knjigama, među kojima su brojne označene kao rijetkost »R«, kako to ističu akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović u predgovoru »Značenje franjevačkih knjižnica u kulturi sjeverne Hrvatske«. Na 538 stranica sabrano je 2.305 naslova i autora vezanih isključivo za hrvatski prostor, od onih koje su neki unikati ili sačuvani u tek nekoliko primjeraka, do brojnih drugih tiskanih u puno više primjeraka u nekadašnjim europskim tiskarskim središtima, kao što su Venecija, Graz, Budim i dr., ili tiskarama u domovini, npr. »Zagreb, Dubrovnik, Zadar, a napose Osijek, u kojemu su počeci tiskarstva vezani upravo za djelovanje franjevaca«, na što također podsjećaju akademici Bratulić i Damjanović.
Kao novo
