Pitate li Borisa Dežulovića, po svoj prilici će vam slagati da Bili libar nije, barem dijelom, i knjiga o Borisu Dežuloviću. Pitate li nas, Bili libar je knjiga o ljubavi i vječnom životu. U ovoj knjizi reći će vam Dežulović mnogo toga o sebi, mnogo više nego što ste mogli saznati čitajući njegove kolumne o poslovično teškim domaćim društveno-političkim temama, ali neće vam dati da se za to uhvatite čak i ako zaigrate bunker protiv njega. Koristit će Hajduk kao medij razotkrivajući sebe, a sebe da bi razotkrio Hajduk na način na koji nitko nikad nije. Nitko o sportu ne piše poput Dežulovića. Riječ je o pripovjedaču koji i od minornog, sporednog detalja može isplesti epsku priču. Pogovor za Bili libar napisao je poznati novinar i književnik Ante Tomić, ustvrdivši kako je “žalosna činjenica da je Hajduk uvijek djelovao bolje na papiru nego na travnjaku. Imao je bolje pisce nego nogometaše, a najbolji je među njima, treba li to uopće napominjati, Boris Dežulović”.
Novo
