Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Hrvatska je bila među rijetkim europskim državama u kojima je izvorno domaće strip-stvaralaštvo doživjelo svoju kreativnu eksploziju, što je bilo popraćeno obljubljenošću kod najšire publike. Uz postojeće afirmirane autore, redakcije su bile u potrazi za novim imenima. Jedan od onih koji se prihvatio crtanja stripova i takoreći preko noći morao savladavati "tajne zanata", bio je 25-godišnji Albert Kinert.
Njegovo bavljenje stripom potrajalo je, nažalost, svega dvije kalendarske godine, ali se - neovisno o tome - pretvorilo u dragocjen dobitak za hrvatski strip i popularnu kulturu toga razdoblja. Da se kojim slučajem Kinert nastavio profesionalno baviti stripom, danas bismo o njemu vjerojatno (ili sasvim sigurno) pisali kao o "autentičnom klasiku".
Iznimno brz i radišan autor, dojmljivog i likovno bogatog crteža, konzistentan u crtačkom izričaju i vizualu stripovnih tabli, podjednako uvjerljiv u nizu tema i žanrova kojima se bavio, Albert Kinert je 1944/45. ostvario strip-opus, kojeg tek očekuje sistematska, cjelovita i kvalitetna rasčlamba.
No, ne sumnjamo da će Čuvaj se senjske ruke, koji se sada nakon skoro sedam desetljeća izvlači iz naftalina, biti jedan od umjetnikovih strip vrhunaca.
Kao novo
