Sažetak
Pri kraju dvadesetoga stoljeća, usporedno s novim zamahom globalizacije što je nastupio krajem osamdesetih godina, liberalna demokracija doživjela je neizmjeran uspjeh. Postala je prevladavajući politički model ustrojavanja društva u većini zemalja u svijetu. Međutim, istodobno su se na obzoru pojavile nove opasnosti i izazovi. Na vidjelo je dospjela opasnost da bi globalizacijski proces mogao smanjiti područje izvornoga političkoga djelovanja i javnoga prostora, što je neizostavan temelj demokracije. Razarajući fundamentalne sastavnice nacionalne države - kao što su suverenost, teritorijalna vlast, državni narod i nacija - globalizacija istodobno razara institucionalna sidra dosadašnje liberalne predstavničke demokracije. Stoga je sve očitije potrebna korjenita preobrazba i odgovarajuća prilagodba demokracije suvremenom globalizacijskom okružju. U svjetlu suvremenih rasprava o perspektivama demokracije i "post-demokracije", prilozi u ovom zborniku potaknuti su, s jedne strane, promišljanjem mjesta građanina i perspektiva demokracije na globalizacijskoj prekretnici. Je li ostvariva ili je utopijska ideja o globalnoj demokratskoj republici? Kako izgraditi globalne demokratske institucije koje će pomoći demokraciji na prekretnici da ispuni postavljene ideale slobode, jednakosti i pravednosti? Kakva je uloga javnosti i javnoga mnijenja u oblikovanju moderne demokracije? S druge strane, tematika demokracije povezana je uz pitanja demokratskoga odgoja i obrazovanja građana, o čemu je krajem 19. i prvoj polovici 20. stoljeća dalekosežno progovorio jedan od najvećih suvremenih filozofa i teoretičara demokracije - John Dewey.
Kao novo
