Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj iscrpna je studija o populizmu, sve važnijem pojmu u politici u susretu s kojim se, s obzirom na izostanak sustavnih znanstvenih i stručnih radova o populizmu u Hrvatskoj, domaći analitičari i mediji gotovo nemaju na što pozvati. Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga Dobar, loš ili zao? uglavnom se usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji.
U prvom poglavlju knjiga ukratko tematizira podrijetlo pojma populizma i njegovo korištenje od kraja 19. stoljeća. Drugo poglavlje donosi pregled suvremenih razumijevanja populizma, dok se u trećem poglavlju predstavlja inkluzivni pristup populizmu kao političko-komunikacijskom stilu i kao „slaboj“ političkoj ideologiji, imajući na umu nekoliko razina korištenja samog naziva populizam. Četvrto i peto poglavlje prikazuju najvažnije uvide iz literature koja se bavi pitanjima tipova populizma i uzrocima njegova jačanja u različitim dijelovima svijeta, a u šestom poglavlju sagledava se tzv. populističko novinarstvo i uloga medija u jačanju populističkih aktera. Sedmo poglavlje odnosi se na središnje istraživačko pitanje ove knjige – je li populizam prisutan u hrvatskoj politici? Na tragu inkluzivnog pristupa prezentira se operacionalizacija populizma, istraživački dizajn i matrica na temelju koje su provedena tri recentna istraživanja populizma u Hrvatskoj. U osmom poglavlju analizira se ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji, dok se u zaključnom poglavlju još jednom sažimaju najvažnije konceptualne, metodološke i empirijske spoznaje te se ukazuje na moguće smjerove budućih istraživanja populizma u Hrvatskoj.
Marijana Grbeša rođena je u Zadru. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je na London School of Economics and Political Science u Londonu i doktorirala na Fakulteti za družbene vede u Ljubljani. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na kolegijima Politički marketing, Metode istraživanja medijskog teksta, Mediji i javnost i Pop Politics. Bila je prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti, predstavnica Hrvatske u savjetodavnom odboru projekta European Social Survey Europske zaklade za znanost te članica pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji za poglavlje Znanost i istraživanje. Autorica je niza znanstvenih radova s područja političke komunikacije, političkog marketinga i medija objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je i više desetaka medijskih i političkih analiza objavljenih u hrvatskim medijima. Suradnica je na nizu međunarodnih projekata koji se bave političkom komunikacijom i populizmom. Provela je nekoliko godina na usavršavanju u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
Berto Šalaj rođen je u Slavonskom Brodu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor političke znanosti. Izvodi nastavu na studijima politologije i novinarstva na kolegijima Politička socijalizacija i političko obrazovanje i Demokracija i civilno društvo. Objavio je više znanstvenih i stručnih knjiga, studija i članaka u kojima se bavi pitanjima političke kulture, socijalnog kapitala, demokracije, građanskog odgoja i obrazovanja te populizma. Suradnik je na nekoliko međunarodnih projekata koji se bave populizmom.
Vrlo dobro
