Prateći događaje od 925. svjedoci smo početaka. Sve što se zbivalo do tada jesu pretpostavke za izgrađivanje te kulture i za stasanje naroda u njoj ... Godine 925. stojimo stoga u jednom vrlo bitnom smislu na početku kulturnoga razvoja iz kojega je proizašao hrvatski narod kakav je danas. A pisma pape Ivana X. omogućuju nam da to ishodište dokumentarno odredimo." Znameniti hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog Radoslav Katičić upravo je tu godinu, a na temelju očuvanih pisama i spisa, označio kao osnovnu koordinatu početaka hrvatske kulture.
Ta je godina potaknula i Joška Marušića da krene nepoznatim mostovima prebačenima preko višestoljetnoga ponora kako bi ispripovijedao priču iz davne prošlosti. U duhu srednjovjekovnih pelivana, žonglera, kazivača junačkih pjesama, odabrao je temu dostojnu da prodre u pjesništvo. Njegov je junak Grgur iz Nina zbog kojega se, na neki način i vodila žustra prepiska 925. godine između pape Ivana X. i splitskoga nadbiskupa Ivana te Pape s Tomislavom, kraljem Hrvata, i Mihovilom, knezom Humljana. Ninski je biskup u kolektivnoj svijesti ostao upamćen kao borac za slavenski jezik, nacionalni junak koji se bori za hrvatski identitet na istočnoj jadranskoj obali.
Joško Marušić je nadahnut veličinom ninskog iskupa Grgura zaronio u srednjovjekovlje i pronašao tajanstvenu nit kojom je istkao neobičnu tapiseriju ispunjenu vjerom, mržnjom, zavišću, pučkim veseljem, žudnjom, siromaštvom, idealima, sumnjama, izdajom, ljubavlju. (...) Uokviren u razmišljanja o sudbini, duhovnosti, početcima i smislu čovjekovog zemaljskog lutanja, spjev se zaokružuje u precizno iscrtanu sliku na kojoj u sjeni povijesnih ličnosti prepoznajemo mnoštvo osoba koje su zbiljske i danas. (...)
Lada Džidić
Knjiga je bibliofilsko izdanje, otisnuta u 777 primjeraka zavidne i zanimljive grafičke obrade. Autror je vlastoručno potpisao i numerirao 77 primjeraka.
Ovaj primjerak nije numeriran. Potpisana je grafika na trećoj stranici.
Vrlo dobro
