Država ima veliko značenje u okvirima cjelokupne gospodarske aktivnosti. Ona u velikoj mjeri, izravno ili neizravno, jamči za opskrbljivanje obrazovnim i zdravstvenim uslugama i uslugama socijalne skrbi, pridonosi unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti, obavlja mnoge druge zadatke, a svojim rashodima, porezima i ostalim prihodima utječe na mnogobrojne odluke privatnih gospodarskih subjekata. S obzirom na to da u suvremenim gospodarstvima postoji veoma velika složenost i međuovisnost, malo je privatnih područja koja nisu pod utjecajem državnih mjera. U mnogim slučajevima privatne djelatnosti nastaju tek kao posljedica državnih mjera. Moć drzave da utječe na alokaciju resursa, raspodjelu dohotka i konjukturna kretanja počiva na činjenici da država može izvršiti prisilu. Ovdje će se, između ostalog, istraživati djeluju li mjere poduzete u tim područjima uvijek u korist gospodarstva. Pri tome su središnja pitanja: može li se i kako državna moć upotrebljavati, kako se ona koristi da bi se postigli ciljevi društva, kako djeluju mjere i koja su moguća objašnjenja empirijski opaženih državnih aktivnosti, s obzirom na njihovu veličinu, strukturu i razvoj. Govori se o osnovama analize uzroka državnih odluka i njihova učinka na razna područja ekonomske aktivnosti. U prvom su planu javne financije, to jest prihodi i rashodi države.
Kao novo
