Johannes Kepler, rođen 1571. u južnoj Njemačkoj, bio je jedan od najvećih svjetskih matematičara i astronoma. Ovaj roman dočarava njegov život i njegovu nevjerojatnu volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. S druge strane, knjiga opisuje okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, punog mašte i smionosti, ali izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva.
Pisati roman o povijesnoj osobi često je rizičan pothvat zbog unaprijed zadanih okvira koje faktografija nameće stvaralačkoj imaginaciji. Ali dobar pisac, poput irskoga spisatelja Johna Banvillea, može upravo tu otežavajuću okolnost pretvoriti u prednost. Može, primjerice, iznutra razbiti nametnute okvire tako što će vlastitoj imaginaciji otvoriti neočekivane mogućnosti koje lik predočenoga junaka krije u svom pretpostavljenom duhovnom i intimnom životu. Autor "Keplera" osvaja čitatelja sjajnim pisanjem, ali i uvođenjem u tajne velikih astronomskih zakona na kojima su izgrađene moderne spoznaje o svemiru.
Roman prikazuje Keplera kao brižna sina, ljubomorna oca i preobražava ga u pronalazača temeljnih zakona o kretanju planeta – zakona koji se bez sumnje mogu svrstati među najblistavije domete ljudske misli.
**
Veličanstven roman koji dramatizira i slavi intelektualnu strast. Takvi su romani vrlo rijetki. - Irish Press
Ovdje osjećate da ste u nazočnosti iznimnog pisca. S lakoćom baratajući opsežnim povijesnim izvorima, Banville priziva Keplera i njegovu družinu u živim bojama, ali nam otkriva i njihove mračne zakutke. - Sunday Telegraph
Ovaj vrhunski roman izgrađen je neobično vješto, pa nas je uvjerio da je takav život zbilja morao tako izgledati. Dobili smo čudesan ljudski lik, pun osjećaja, načela, kajanja i hrabrosti. - Sunday Times
***
John Banville rođen je 1945. godine u Wexfordu u Irskoj. Kritika ga smatra jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca i najvrsnijih stilista engleskoga jezika, o čemu svjedoči i ova knjiga. Njegova djela, kao što su "More", "Knjiga dokaza", "Svjetlost iz davnine" ili trilogija o znanstvenim revolucijama – knjige o Koperniku, Kepleru i Newtonu – spadaju među rijetke dragulje modernističkog pisanja koja svojim motivima i pripovijedanjem podsjećaju na najveće književne klasike poput Prousta ili Nabokova. Uz roman "More", koji je 2005. osvojio i prestižnu nagradu Booker, i Kepler, koji je 1981. osvojio Guardianovu nagradu za prozu, napisao je još desetak djela. Među ostalim brojnim nagradama, godine 2011. dobio je Nagradu Franz Kafka, a 2013. nagradu irskoga PEN-a.
Vrlo dobro
