U prvom dijelu, kroz osam potpoglavlja, obrađuje se povijest gregorijanskog kalendara i njegovih prethodnika. U drugom dijelu, u 12 potpoglavlja, opisuju se najznačajniji svjetski kalendari, od najstarijih babilonskih koji su već zaboravljeni, do suvremenih racionalnih koji još nisu prihvaćeni. Treći, veoma kratki dio, posvećen je problemu početka 3. tisućljeća. Četvrti dio, koji ima pet potpoglavlja, bavi se astronomskom pozadinom kalendara i nešto je zahtjevniji za čitanje. Tu nalazimo objašnjenja osnovbnih kalendarskih jedinica, dana, godine, mjeseca i tjedna, kao i temeljne nekalendarske jedinice sata. U petom dijelu su dodaci koji obrađuju standardizaciju vremena ( i posebno uvođenje ljetnog vremena), neke astrološke zablude u vezi sa zodijačkim zviježđima, te odnos zvjezdanih i sunčevih perioda (npr. zvjezdane i sunčeve godine, zvjezdanog i sunčevog dana itd.) Taj posljednji dodatak nešto je teži i zahtijeva razumijevanje elementarne srednjoškolske matematike.
Vrlo dobro
