I. tom: Na stazama partije, revolucije i bratstva i jedinstva 1905. - 1943.
Dalmacija 1905.-1943. Fragmenti historije 20. vijeka.
Vicko Krstulović (Split 1905-1988) pripadao je autentičnim evropskim komunistima XX vijeka - potekao je iz težačke i radničke splitske porodice, bio je član KPJ-SKJ sa najdužim stažom, od 1922. godine. Jedan je od sekretara SKOJ-a, i na Titov zahtjev sekretar Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 1939. Kuća porodice Krstulović u Splitu između dva svjetska rata bila je stjecište svih istaknutih jugoslavenskih revolucionara. U narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945. Vicko Krstulović je izrastao u legendarnog komandanta dalmatinskih partizana koji su se borili protiv italijanskih fašista, njemačkih nacista, četnika i ustaša. Sa suprugom Lucijom i maloljetnom djecom Maksimom, Natašom i Viborgom, prošao je kroz pakao Neretve i Sutjeske. Odigrao je ključnu ulogu u spašavanju ranjenika na Neretvi, i u strateški presudnom oslobađanju dalmatinskih otoka i Visa koji je postao most sa savezničkim snagama. I pored ogromnog doprinosa i žrtava, istina o borbi dalmatinskih partizana je ostala skrivena od jugoslavenske javnosti. Iako je Vicko pripadao vrhu jugoslavenskog komunističkog pokreta nije podlegao autoritetu kulta ličnosti i vrlo rano, već u toku rata, suočio se i sukobio sa pojavama staljinizma i nacionalizma – klicama budućeg raspada Jugoslavije. Od početka šezdesetih godina potisnut je iz javnog života Jugoslavije zbog kritičkog stava prema politici partijskih lidera, a njegovo zalaganje za Jadransku orijentaciju Jugoslavije nije naišlo na razumijevanje u birokratiziranoj jugoslavenskoj vlasti.
Vrlo dobro
