Mislite, dakle, da ste ljudi. Ali što to znači? Kako odrediti ljudske karakteristike? Feli-pe Fernandez-Armesto vodi nas na putovanje kroz povijest čovječanstva, na putovanje koje će nas prosvijetliti i otkriti izazove koji se postavljaju pred našim temeljnim stavovima — činjenici da smo ljudi, i to oduvijek. Najnovija znanstvena otkrića nenametljivo ali razorno potkopavaju naše tradicionalne stavove o pojmu pripadnosti ljudskome rodu. Napredak na području umjetne inteligencije znači da čovjek više nema isključiv pristup razumu, svijesti i mašti; razvoj genetike čovječanstvu prijeti neizvjesnom budućnošću. Ako se posve raspadne način na koji shvaćamo čovječnost, kako će to utjecati na ljudske vrijednosti i prava?
Pišući uz karakterističnu intelektualnu lepršavost i maštovitost, Felipe Fernandez-Armesto tim pitanjima pristupa iz povijesne perspektive, pokazujući da je definicija pripadnosti ljudskome rodu kojom trenutačno baratamo nastala tek razmjerno nedavno. Tko je njome obuhvaćen a tko nije već je dugo predmetom rasprava, a otvorena pitanja pokrivaju područje rase, etničke pripadnosti, podrijetla ljudske vrste i ustrajavanja na postavljanju jasne razlike između ljudi i ne-ljudi. Čimpanze i ljudi imaju 95% zajedničkih gena i objektivno su toliko slični da bi ih antropolog s, primjerice, Marsa mogao svrstati u istu skupinu — zašto onda čimpanze nisu ljudi? Ova fascinantna priča o postupnome širenju naše definicije ljudskoga propituje mnoga slična pitanja i tvrdi kako takva ograničenja nisu ni stalna niti ih je moguće znanstveno potvrditi. Prijepore će nedvojbeno izazvati tvrdnje da moramo dalje razvijati definiciju čovjeka i hitno ju iznova osmisliti.
Vrlo dobro
