Robovi i služinčad na istočnoj Jadranskoj obali. Sadržaj knjige obuhvaća jedanaest poglavlja: Predgovor (11-14), Literatura, izvori, terminologija (15-77), Vrijeme serva (800.-1300.) (87-207), Trgovanje ljudskim mesom (i sudbinama) (209-259), Vrijeme famula (261-331), Vrijeme robova, robinja i robinje (333-377), Umjesto sažetka (379-383), Pogovor (385-387), Tablice (389-470), Izvori i literatura (471-493) te Kratice i pokrate (495-496), dok se u temeljnim poglavljima nalazi više potpoglavlja. Trgovanje ljudima fenomen je s kojim se susrećemo svakodnevno. Mladi ljudi, osobito žene i djeca, žrtve su zločinaca koji ih iskorištavaju kao seksualno roblje. U gotovo bespravnu položaju nalaze se i milijuni ljudi koji rade na plantažama, u tvornicama ili kao kućna posluga na svim kontinentima, u najrazvijenijim zemljama kao i u onima najmanje razvijenima. Hrvatska možda nije najizloženija takvu izrabljivanju, ali i u njoj postoje pojedinci kojima su oduzeti identitet, dostojanstvo ili minimalna naknada za njihov rad. Na ovim prostorima to nije nova pojava. Ova se knjiga bavi mijenama u društvenom položaju obespravljenih ili u svojim slobodama bitno ograničenih pripadnika najnižih društvenih slojeva tijekom razdoblja od više od jednog tisućljeća. Na njezinim stranicama susrećemo antičke robove, ranosrednjovjekovne obrađivače zemlje i pastire, služavke u kućanstvima gradskog plemstva, naučnike u obrtima i robove kojima su naši preci trgovali od Crnog mora i sjeverne Afrike do Venecije i Katalonije. Njihove su sudbine i životni putovi mogli biti vrlo različiti. Neki su gubitkom slobode stjecali materijalnu sigurnost ili su služenjem stvarali uvjete da se osamostale. Bilo je robova koji su postajali svećenici ili služavki koje su ulagale novac u trgovinu. Mnogima, međutim, sreća nije bila tako naklonjena. Prodavani su ili su stupali u službu dok su bili djeca, a mnogi su odvođeni daleko preko mora, osuđeni na život među strancima, često u teškim uvjetima. Ni oni koje je sudbina vezala bliže uz rodni kraj nisu uvijek prolazili bolje, izlagani fizičkim kaznama i oskudici. Možemo li prema tim nesretnim, nama dalekim ljudima osjetiti empatiju? Jer ako ne možemo, moramo se zapitati suosjećamo li s onima koji se danas nalaze u sličnu, ako ne i u jednaku položaju.
Kao novo
