Mimo dva magnum-opusa, "Nacistička književnost u Americi" (1996) općenito se drži najuspjelijim djelom Roberta Bolana. To je svojevrsna enciklopedija desničarskih pisaca: tvore ju kratki životopisi izmišljenih književnika, poklonika i gorljivih pristaša krajnje desnice, većinom iz Latinske Amerike, šačica njih iz Sjedinjenih Država, koji su prikazani kao šarolik niz zabludjelih mediokriteta, snobova, prevrtljivaca, narcisa i zločinaca.
**
Vragolasta enciklopedija izmišljenih fašističkih pisaca i tvoraca književnog ukusa. Poput duhovita, zajedljiva Borgesova sina, Bolano je pomno satkao gustu mrežu zadrtih desničarskih knjigoljubaca i opskrbnika književnošću za koje je Hitler bio ljepota, istina i velika izgubljena nada. - Stacey D’Erasmo, The New York Times
Naci književnost u Americi prije svega je obijesna šala, čin genija koji trati vrijeme na parodijske napade na omraženu vrstu pisca. Svodeća snaga sažetka za sažetkom polako dobiva učinak koji nadilazi satiru; knjiga počinje ukazivati na ispraznost ljudskih nastojanja i lakoću s kojom se nečije životno djelo duhovitom primjedbom može baciti u zaborav. - John Brenkman, The Village Voice
Roberto Bolano (Santiago, Čile, 1953. – Blanes, Španjolska, 2003.), pjesnik i prozaik. Osim u rodnom Čileu, živio je u El Salvadoru, Meksiku i Francuskoj, a naposljetku se skrasio u Španjolskoj, gdje je napisao većinu svojih proznih djela. Za roman "Divlji detektivi" 1999. jednoglasno mu je dodijeljena nagrada Rómulo Gallegos, najveće spanoameričko književno priznanje koje se daje za najbolji roman na španjolskom objavljen prethodne dvije godine, a 2008. postumno je dobio National Book Critics Circle Award for Fiction za roman "2666.".
Vrlo dobro
