Davorin Trstenjak jedna je od najosebujnijih ličnosti među hrvatskim učiteljstvom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Rimska crkva bijaše, a još je i danas, najveća protivnica
znanosti, duševne slobode i moderne škole.
Gdje bi danas bila znanost, sva kultura i sloboda, da
crkva nije imala tolike moći i svjetovne vlasti, ili da je
nije nikad ni bilo ? !
Istočna kultura prešla je sa istoka u Grčku, a iz Grčke
u rimsku državu. Da se je ta kultura, koja bijaše zaista
velika i krasna, dalje slobodno razvijala i širila, Evropa
bila bi danas kud i kamo kulturnija, slobodnija i sretnija,
nego je sada, gdje u širokim slojevima vlada još uvijek
duševno ropstvo i velika duševna tmina.
Obazrimo se malo na klasičnoga Grka, pa ga sporedimo
s kršćaninom iz prvoga kršćanstva i s onim iz srednjega
vijeka. Grk je naturalista i racionalista, dok je kršćanin
supranaturalista i supraracionalista. Kolika razlika u mišljenju
izmedju naprednoga Grka i kršćanina ! Grk se raduje
svijetu i životu, i život na zemlji mu je sve. Kršćaninu
je život na ovoj zemlji vrijeme kušnje i priprava za život
na drugom svijetu, za vječno blaženstvo. Tjelesna smrt
je kršćaninu duševni preporod i oslobodjenje iz te 'suzne
dol ine'. Po riječima sv. lreneja nema kršćanin druge zadaće,
nego da se skrbi, kako će umrijeti. Potlačivanje
svega, što je svjetsko i tjelesno, trapljenje i zanemarivanje
'griješnoga' tijela, bio je ideja! kršćanskoga života. Grk
je njegovao tijelo kao i duh, i mnogo je cijenio tjelesnu
ljepotu. Grk je razvijao sve svoje sposobnosti i plemenio ...
Vrlo dobro
