Ingrid Ylva postala je legenda već za svog života sredinom 13. stoljeća. Bila je jedna od moćnih udovica koje su vladale švedskim kraljevstvom nakon krvavih pobjeda protiv Danaca. Govorilo se da ima čarobnjačke moći i da dok god je ona ponosno bila na vlasti nitko nije mogao nauditi rodu Folkunga.
Željeznom rukom odgojila je svoje sinove u surovo doba kad je jedino vlast bila bitna. Nije bilo nikakvo iznenađenje da je upravo jedan od njezinih sinova naposlijetku pobijedio u toj borbi za krunu. No uz nemilosrdnost koja je zastrašivala čak i njegove suvremenike, njezin sin Birger Magnusson zauvijek je pobijedio neprijateljske moćnike. Uveo je nove zakone o zaštiti imovine, crkve i pravima žena koji su se održali više od 600 godina. Povijest ga poznaje kao Birgera jarla, osnivača Stockholma i čovjeka koji je stvorio Švedsku. No priča o Birgeru ide i mnogo dalje. Njegova djeda Arna Magnussona moglo se smatrati svecem, no Birger to svakako nije bio. On je bio pobjednik kojega nikakva pravila nisu mogla zaustaviti na njegovu putu od mladića iz Zapadnog Gotlanda do osnivača švedske države. Arnovo naslijeđe samostalni je roman koji se sadržajno nastavlja na iznimno popularnu povijesnu trilogiju Jana Guilloua o vitezu Arnu, ekraniziranu u dosad najvećoj filmskoj produkciji na sjeveru Europe. Relativno brzo postao je najveći nacionalni bestseler te se samo u Švedskoj prodao u pola milijuna primjeraka, a preveden je i na druge skandinavske jezike te na nizozemski, njemački, talijanski, francuski, španjolski i engleski.
Vrlo dobro
