Loosovi eseji danas imaju značaj povijesnog dokumenta, ali nude i mogućnost novog čitanja u vremenu u kojemu je tekst o arhitekturi postao jednako značajan ako ne i značajniji od arhitekture same. Pitanja modernosti, ornamenta kao kulturnog fenomena, arhitekture kao zanata industrijalizirane kulture i psihosocijalnog temeljenja simbolizirajuće funkcije kuće i svrhovitog predmeta, samo su neke od Loosovih glavnih tema, iznesenih na način koji bismo rječnikom današnjeg vremena mogli nazvati socijalnim aktivizmom.