Ovaj dramski spjev u pet činova proslavljenog norveškog dramatičara Henrika Ibsena, i jedno od remek-djela svjetske književnosti, šaljivo, ali duboko istražuje vrline, poroke i ludosti zajedničke cijelom čovječanstvu – predstavljene likom Peera Gynta – lažljivca, avanturista, romantika, sina nekada bogata i ugledna trgovca Jona Gynta, koji je pak postao pijanac te izgubio sav novac ostavivši Peera i njegovu majku u siromaštvu. Zasnovana na norveškom folkloru i Ibsenovim maštovitim izumima, drama prati lutanja glavnog junaka koji pronalazi bogatstvo i slavu – no ne i sreću – iako ga na kraju spašava ljubav.
Na početku drame, mladi farmer odlazi na vjenčanje i upoznaje Solveig, ženu koja će ga na kraju spasiti. Međutim nestašni Peer tada otima mladenku i ostavlja je u divljini. Ovu mračnu izvedbu prati niz pustolovina (koje ne utječu dobro na Peera) u mnogim zemljama. Nakon jezivih podviga, stari i ogorčeni Peer vraća se u Norvešku, pronašavši utjehu u naručju vjerne Solveig.
Peer Gynt je, kao i druge Ibsenove drame, prožet pjesničkim misticizmom i romantizmom, a u Peeru pronalazimo buntovan središnji lik u potrazi za konačnom istinom koja se uvijek čini izvan dosega. U tom smislu Peera se može promatrati kao alter-ego samog Ibsena, čija je cjeloživotna potraga za umjetničkim i moralnim dostignućima rezultirala sjajnim kasnijim predstavama na kojima i počiva njegova slava.
Vrlo dobro
