| Izdavač | Mizantrop |
|---|---|
| Godina | 2021 |
| Mjesto izdanja | Zagreb |
| Broj stranica | 742 |
| Format | 17x22 |
| Težina | 1277 g |
| Stanje knjige | Vrlo dobro |
| Šifra | 083363 |
Ostali autori:
Georges Duby
Opis:
U ovom svesku Povijest privatnog života skupina francuskih povjesničara pod vodstvom Rogera Chartiera vodi nas kroz preobrazbe koje pogađaju privatni život na Zapadu u osvit modernog doba. Čitavo razdoblje u znaku je dva značajna povijesna procesa, uspona administrativne monarhije i Reformacije, koji prekrajaju stare odnose između podanika i vladara, svećenika i vjernika.
Dok se politika sve više deprivatizira i koncentrira u kraljevskoj osobi („Kralj je progutao čovjeka.“), a religija stavlja sve veći naglasak na osobni odnos s Bogom nauštrb komunitarnog puta prema spasenju, individua nalazi prilike da se okrene prema sebi. Ona se susreće s novim zahtjevima pojavnosti – u društvu u kojemu je vanjština prije svega odraz nutrine – te potrebom za vlastitom intimom, koju prisvaja kroz nove prostore i vjerske i literarne prakse. U toj prijelaznoj fazi od rodovskih struktura srednjovjekovlja do devetnaestostoljetne stroge podjele između privatnog i javnog svjedočimo nestanku starih običaja i nastanku kulturnih obrazaca koji će ostati temeljni do današnjih dana, a čiji je temeljni izraz moderna obitelj.
U ovom svesku Povijest privatnog života skupina francuskih povjesničara pod vodstvom Rogera Chartiera vodi nas kroz preobrazbe koje pogađaju privatni život na Zapadu u osvit modernog doba. Čitavo razdoblje u znaku je dva značajna povijesna procesa, uspona administrativne monarhije i Reformacije, koji prekrajaju stare odnose između podanika i vladara, svećenika i vjernika.
Dok se politika sve više deprivatizira i koncentrira u kraljevskoj osobi („Kralj je progutao čovjeka.“), a religija stavlja sve veći naglasak na osobni odnos s Bogom nauštrb komunitarnog puta prema spasenju, individua nalazi prilike da se okrene prema sebi. Ona se susreće s novim zahtjevima pojavnosti – u društvu u kojemu je vanjština prije svega odraz nutrine – te potrebom za vlastitom intimom, koju prisvaja kroz nove prostore i vjerske i literarne prakse. U toj prijelaznoj fazi od rodovskih struktura srednjovjekovlja do devetnaestostoljetne stroge podjele između privatnog i javnog svjedočimo nestanku starih običaja i nastanku kulturnih obrazaca koji će ostati temeljni do današnjih dana, a čiji je temeljni izraz moderna obitelj.