Četvrti svezak započinje dvjema povijesnim pojavama koje će se pokazati odredbenima za čitavo 19. stoljeće: s jedne strane je prijelomno razdoblje Francuske revolucije, kada političke turbulencije ne štede čak ni individuinu nutrinu; s druge strane je industrijska Engleska i njezin uzor nuklearne obitelji. Revolucionarno stanje neće potrajati i ubrzo će se uspostaviti stroga podjela na javno i privatno, ponovno ustaliti društvene razlike – ovoga puta na ekonomskim osnovama – a nuklearna obitelj postat će prevladavajući model. Novi društveni odnosi favorizirali su zatvaranje u kućanstvo, ali taj se ideal ostvarivao u spektru varijacija slijedeći klasne podjele, gdje se građanskoj nostalgiji za aristokratskim, rodovskim vremenima suprotstavlja polimorfizam radničkih odnosa u prenapučenim četvrtima. U skladu s tim, nova figura znanosti pokušava primijeniti svoju analitičku strogost na obiteljsku skupinu, pogotovo radničku: doba je to procvata medicine, biologije, sociologije, čijim se otkrićima vlasti obilno služe, ali i sve brojniji društveni pokreti. Jer na relaciji od političkog građanina do slobodne individue odigravaju se sve tenzije dugoga 19. stoljeća.
Novo
