Elizabeth Gilbert ugledna je američka spisateljica koja je svjetsku slavu stekla memoarima Jedi, moli, voli. Ovom knjigom Gilbert se vraća fikciji s fascinantnom pričom smještenom u 19. st. o životu botaničarke Alme Whittaker. To je značajan roman o velikom i važnom stoljeću koji kritičari nazivaju hommageom svim genijima i napretku ideja.
Roman prati sudbinu obitelji Whittaker – počevši od poduzetnog Henryja, rođenog u siromaštvu u Engleskoj koji s vremenom stječe golemo bogatstvo u trgovini kininovcem u Americi i postaje najbogatiji čovjek u Philadelphiji. Njegova darovita kći Alma, rođena 1800., botaničarka je velikog talenta. Ona se bori s ograničenjima koja tadašnji svijet nameće ženama i pitanjem – što znači biti neudana žena i znanstvenica u to doba? Istodobno njezina strast za znanošću isprepliće se s neostvarenim senzualnim i erotskim željama. Znanstvena istraživanja vode je u proučavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlači upravo suprotno – svijet duhovnog i magijskog. On je nadahnut djelom Signatura rerum njemačkog filozofa-mistika s kraja 16. st. Böhmea i vjeruje kako se u svemu oko nas može pročitati Božja šifra. Njihov odnos turbulentan je i doživljava začuđujući obrat.
Ovaj znalački napisan roman vodi čitatelja od Londona do Perua, od Philadelphije do Tahitija i Amsterdama. Putem upoznajemo nevjerojatne likove: misionare, abolicioniste, avanturiste, astronome, moreplovce, urođenike... Ali najupečatljivija od svih sama je Alma – rođena u doba prosvjetiteljstva, živjela je u vrijeme industrijske revolucije i svjedočila onom nevjerojatnom trenutku ljudske povijesti kada stare pretpostavke o znanosti, religiji, društvu i klasi padaju, a njihovo mjesto preuzimaju nove, moderne ideje.
Po objavljivanju, roman su najboljim literarnim djelom godine proglasili ugledni svjetski časopisi (New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i New Yorker), opisujući ga kao raskošan roman koji se nastavlja na tradiciju velikih autora 19. st., među kojima su Jane Austen i George Eliot.
Ova proza ima elegantnu patinu 19. stoljeća, ali u
njezinu središtu moderne su teme, kao što su žensko
pitanje i ispunjenje žene u poslu i životu.
International Herald Tribune
Dobro
