Je li u uvjetima sadašnjeg globaliziranog svijeta neoliberalnog kapitalizma, moguće ostvariti humaniji, pravedniji i funkcionalniji društveni poredak, koji bi se mogao nazvati demokratskim, humanističkim ili slobodarskim socijalizmom?
Autor je pokušao odgovoriti na ovo pitanje, a to je zahtijevalo svestranu analizu, počevši od početaka socijalističke ideje, od vrlo različitih definicija socijalizma pa do promjena koje su se dogodile potkraj 20. i u prvom desetljeću 21. stoljeća.
Nakon rušenja Berlinskog zida 1989. te sloma istočnoeuropskih ‘komunističkih' zemalja prevladalo je uvjerenje da je propao ne samo sustav ‘realnog socijalizma', t.j. etatistička, totalitarna varijanta socijalizma, nego i ideologija socijalizma kao takva. Propast tih zemalja iskorišten je za kompromitiranje same ideje socijalizma.
Kao pobjednik je ustoličen neoliberalni kapitalistički model, kojem je cilj neobuzdano maksimiranje profita, akumulacija kapitala i gomilanje bogatstva, bez obzira na moralne, društvene i ekološke posljedice. Proglašena je definitivna pobjeda kapitalističkog modela, koji nema alternative.
No, već tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća izbile su na površinu na očigledan način sustavne ‘genetske' slabosti i proturječnosti ne samo neoliberalne varijante globaliziranog neoliberalnog kapitalizma, već i kapitalističkog sustava općenito. Sve veći jaz između bogatih i siromašnih zemalja te između društvenih slojeva unutar njih, prevlast spekulativnog financijskog sektora nad realnom ekonomijom i nastala ekonomska kriza poljuljali su vjeru u dugoročnu održivost sadašnjeg stanja.
Svrha ove knjiga je istražiti je li u suvremenim uvjetima informatiziranog, postindustrijskog, globaliziranog svijeta, u kojem dominira neoliberalna filozofija, ekonomija i politika, moguće ostvariti humaniji, pravedniji i funkcionalniji društveni poredak, koji bi se mogao nazvati demokratskim, humanističkim ili slobodarskim socijalizmom.
Pokušaj odgovora na to pitanje zahtijevao je svestranu analizu mnogih tema. Trebalo je preispitati glavne ideje značajnijih autora i protagonista socijalističke ideologije i marksističke doktrine te njihova različita tumačenja, a zatim istražiti pokušaje primjene tih ideologija i razloge njihovog neuspjeha.
Imajući u vidu različite definicije socijalizma, u knjizi se raščlanjuje koja je percepcija tog društvenog sustava najbliža autentičnim zamislima njegovih glavnih teoretičara i ideologa te kakav utjecaj na perspektivu socijalističkog projekta imaju duboke tehnološke, ekonomske i političke promjene koje su se dogodile potkraj 20. i u prvom desetljeću 21. stoljeća.
Vrlo dobro
