Štorije i mirakuli hihmića Hlapića na dobrinjsko je nariječje prepoznatljive čokavice pretočen roman Ivane Brlić Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića koji se odavna ubraja u klasike svjetske dječje književnosti. Poučna i topla priča o malom postolarskom šegrtu i njegovim dogodovštinama prvi je put svjetlo dana ugledala još davne 1913. godine, a sad su, zahavljujući radu Gordane Gržetić, Hlapić, Gita i ostali junaci tog dječjeg romana progovorili i na izvornoj dobrinjskoj čokavici, govoru žitelja Dobrinja i okolice, i to u obliku u kojem se ondje govorilo početkom 20. stoljeća, u vrijeme nastanka romana. Posebnost rada za kojeg se slobodno može reći da je sve, samo ne tek puki prijevod romana na domaći govor žitelja Dobrinjštine ogleda se i u činjenici da je autorica, otočna radijska novinarka i spisateljica, iskusna u čuvanju i promoviranju narječja svog rodnog kraja, mnogima omiljene junake tog dječjeg romana odlučila preimenovati u dobrinjskom kraju prilagođena imena.
Vrlo dobro
