Poznati tekst ruskog pisca i teoretičara književnosti Viktora Šklovskog, Tehnika spisateljskog zanata, prvi put preveden na hrvatski jezik, jedno je od važnijih djela ruskog formalizma i nezaobilazna uputa svakom piscu i onom koji to želi postati. Jednostavnim i izravnim stilom s dozom britkog humora Šklovski se obraća (mladim) piscima, secira zablude o pisanju, stilu i književnim postupcima te daje jasne i dragocjene smjernice kako treba i ne treba pisati, a svakog će literarnog pretendenta pa i čitatelja natjerati da preispita dosad znane pojmove i pristupe književnom tekstu. U Tehnici spisateljskog zanata (izvorno objavljenoj 1927. godine), kao i u svom najpoznatijem djelu Teorija proze, Šklovski smatra da je književnost zbirka stilskih i formalnih sredstava koja čitatelja tjeraju na novi pogled na svijet predstavljanjem starih ideja ili uobičajenih iskustava na nove, neobične načine. Taj koncept očuđenja postao je jedan od njegovih glavnih doprinosa u teoriji književnosti i jedan od temelja suvremene humanističke znanosti.
Kao novo
