Uvod u dječju književnost iz dvostruke, književnopovijesne i književnoteorijske perspektive, a s naglaskom na hrvatskom kontekstu predstavlja ključna mjesta konstituiranja dječje književnosti. Nakon prvog poglavlja u kojem se problematizira pojam dječje književnosti, slijedi poglavlje u kojem se opisuju ključni institucionalni mehanizmi njezine produkcije, distribucije i valorizacije: nakladnici, knjižnice, nagradne knjige, lektira, cenzura i dr.
Zatim slijedi poglavlje posvećeno statusu autora i čitatelja dječje književnosti te poglavlje o statusu žanra u dječjoj književnosti. U sljedeća tri poglavlja predstavljaju se povijesne i poetičke značajke slikovnice, romana, bajke i fantastične priče te dječjeg pjesništva. Posebno je poglavlje posvećeno u dječjoj književnosti istaknutom fenomenu književne animalistike, dok se u završnom predstavljaju konture dječjoj književnosti srodne, ali vjerujemo u odnosu na nju i odjelite, adolescentske književnosti.
Radi se o studiji koja se temelji na višegodišnjem istraživačkom i nastavnom iskustvu obiju autorica, a koja uz nove podatke i uvide iz područja povijesti dječje književnosti, kao i kroz nastojanje na problemskoj sintezi, teži ponuditi okvir za razumijevanje dječje književnosti kao kompleksnog kulturnog, umjetničkog i društvenog fenomena.
Vrlo dobro
