Naslovnu stranu izradio Oton Postružnik
Naslovnu stranu izradio Oton Postružnik
Knjiga peta.
Ministarstvo potpune sreće drugi je roman jedne od najznačajnijih intelektualki i spisateljica našeg doba, djelo koje se čekalo punih dvadeset godina nakon što je autorica osvojila svijet svojim prvijencom Bog malih stari. U svojem novom romanu autorica nas vodi mnogim godinama i prostorima Indijskog potkontinenta: od napučenih četvrti Old Delhija, preko novih sjajnih zgrada, sve do planina i dolina Kašmira; prostora gdje je rat mir, a mir rat. Arundhati Roy priču o svojoj zemlji gradi oko nezaboravne plejade likova, onih koje je slomio svijet u kojem žive, ali i onih ponovo spojenih djelima ljubavi i nade. U ovom potresnom, duboko ljudskom romanu – djelu koje je istodobno i freska društva i intimno putovanje – slaže se slagalica njihovih života, a autorica, demonstrirajući na svakoj stranici čudesnost svog pripovjedačkog dara, pokazuje što sve književnost može. Indijska spisateljica i aktivistica Arundhati Roy, rođena 1959., svoj prvi roman, Bog malih stvari, objavila je 1997. Roman je ubrzo postao svjetski bestseler, miljenik i publike i kritike, što je potvrdila i nagrada Booker.
Habermasova dvotomna Teorija komunikativnog delovanja, čiji se prevod (Đinđić, Milović, Filipović), nakon nekoliko decenija čekanja, konačno pojavljuje pred srpskim čitaocima, predstavlja ne samo najpoznatije delo jednog od najvećih društvenih teoretičara XX veka, već ujedno i opus magnum savremene socijalne misli, koji je i dalje nezaobilazan međaš u savremenoj teoriji. U ovom ambicioznom, tematski i metodološki razgranatom delu, autor se suočava sa najznačajnijim teoretičarima društva (Veber, Mid, Dirkem, Marks, Parsons, Alfred Šic, Horkhajmer, Adorno…) – i to ne samo da bi bilansirao njihove domete, već i da bi ono što je prema njegovom shvatanju upotrebljivo iskoristio za svoju tezu o komunikativnom delovanju, kao srži simboličke reprodukcije društva, što je ujedno na konceptualnom nivou najkrupnija i najdalekosežnija inovacija koju Habermas ovde nudi.
Rani srednji vek predstavlja prelomnu fazu u istoriji slovenstva. Evropa je u osvit srednjeg veka bila podeljena na dva potpuno različita sveta. Antički, u to vreme već hrišćanski svet s visoko razvijenom kulturom, naprednim zanatstvom i uređenim gradovima, naseljenim prvenstveno Grcima i Rimljanima, i drugi, onaj veći, koji su činili varvari sa svojim paganskim običajima i pogledima na svet, što nije poznavao ni gradski život ni državnost. Razlike između ova dva sveta bile su ogromne. Rani srednji vek iz korena menja ovu situaciju. Velika seoba naroda ili velika migracija Slovena s početka ovog perioda izbrisali su granice i srušili zid između antičkog i varvarskog sveta, usled čega je varvarima pružena prilika da upoznaju dostignuća rimsko-vizantijske civilizacije i da postave temelje za novu evropsku kulturu. Na istorijsku scenu stupaju nove snage. U ranom srednjem veku stvorena je nova etnička karta Evrope, počele su da se formiraju etnojezičke zajednice koje su trajale tokom razvijenog i kasnog srednjeg veka, a koje postoje i dan-danas. Uporedo s formiranjem zasebnih naroda u većem delu Evrope nastajale su i države. To je takođe bilo vreme pojave i razvoja prvih ranosrednjovekovnih gradova, koji su kao snažan impuls za jačanje državnosti, rast ekonomije, razvoj kulture, arhitekture, umetnosti i duhovnog života višestruko uticali na dalji tok evropske istorije.
Stvaranje modernog identiteta. Izvori sopstva predstavljaju ne samo dragocenu sintezu višedecenijskog truda jednog od najuticajnijih i najplodnijih mislilaca druge polovine 20. i početka 21. stoleća, nego i izuzetan dokument vanredne obrazovanosti i erudicije u kojem se najrazličitije oblasti i fenomeni teorije, društvenog i duhovnog života izlažu sa neobičnom lakoćom, te dovode do ubedljivih poenti. Teško da bi se našla ijedna oblast društvenih, odnosno duhovnih nauka (filozofija, sociologija, psihologija, istorija, filologija, nauka o književnosti, etnologija itd.) koja je ostala izvan vidokruga razmatranja ovog Tejlorovog dela, i to ne tek uzgredno i radi upotpunjavanja nekakvog panoramski zamišljenog izlaganja, već u funkciji ukupnog, integralno zamišljenog, a majstorski sprovedenog istraživanja. Utoliko bi se, bez opasnosti od preterivanja, moglo reći da Izvori sopstva predstavljaju svojevrsnu „knjigu mudrosti” našega vremena u kojoj će svako ko ima bilo kakvu intelektualnu radoznalost ili čak sasvim određeno teorijsko interesovanje, pronaći nešto za sebe podsticajno.
Spisi sabrani u ovom tomu donose reprezentativni izbor dela jednog od najvećih fenomenologa izvan nemačkog kulturnog područja i jednog od najvećih slovenskih filosofa 20. veka. Jan Patočka, donekle na tragu povesnog mišljenja Huserla i Hajdegera, ali uz mnoštvo odlučnih, samosvojnih iskoraka, u tekstovima pisanim neobično prijemčljivim jezikom, promišlja pitanja početaka i povesne sudbine evropske kulture, kao i probleme situacije savremenog sveta. Pored razvijene filosofskokulturne refleksije, Patočkini spisi obiluju brilijantnim izvođenjima o istoriji filosofije.
Radovi nemačkog filozofa Imanuela Kanta koji su sakupljeni u knjigu pod imenom Metafizika prirode odabrani su ne samo prema zajedničkoj tematici, već i stoga što su to reprezentativni ogledi o prirodi koji su sprovedeni strogom naučnom metodologijom. Iz široke bibliografije Kantovih prirodnjačkih spisa istaknuti su oni koji najdublje zadiru u problematiku sistemskog ustrojstva svetske zgrade, te svoj predmet prikazuju tematizujući njegove mnoge suštinske aspekte; između ostalog, obuhvata se opšta istorija prirode, fizička monadologija, teleološki principi, te razmatranja o ljudskim rasama. Svaki tekst odlikuje poznata Kantova pojmovna disciplina koja do izražaja dolazi upravo u njegovim fundamentalnim ispitivanjima na polju čiste teorije, gde se precizno utemeljuju osnovne naučne kategorije kao što su deljivost, dejstvo sile, veličina i sl. Sa eksperimentalnog stanovišta nauke, u ovim tekstovima mogu se pronaći temelji savremenih kosmoloških i bioloških hipoteza. Iz istorijske vizure, ovaj izbor pokriva celokupan raspon Kantovog filozofskog rada, a budući da su mnogi od ovih tekstova ovom prilikom po prvi put prevedeni na naš jezik, ova knjiga predstavlja značajan izvor za sve koji se bave istorijom prirodne nauke, filozofije, te same Kantove misli. Od prvih filozofskih refleksija, pa do savremene epohe, ideja jedinstva prirode je određujuća za svaki pokušaj misaonog zahvatanja stvarnosti. Metafizika prirode na najbolji način prikazuje tu ideju, slikovito izraženu kroz predstavu svetske zgrade, kako je ona oblikovana u Kantovoj misli.
Sanacija je posebno područje koje sve više dobija na važnosti zbog degradacijskih procesa betonskih konstrukcija. Sve vrste štetnih emisija moraju se smanjiti na najmanju moguću mjeru, a uzimaju se u obzir i sva promjenjiva međudjelovanja i utjecaji prirode, ljudi i tehnike. Stoga, razvoj postupaka popravaka i zaštite omogućuje i razvoj novih materijala i kombinacije materijala od prirodnih i umjetnih vlakana (istraživanje novih materijala postaje ključna tehnologija, a osnovna je težnja razvitak “inteligentnih” materijala koji osim za samu izvedbu građevine služe i za monitoring konstrukcije). Nova knjiga Betonske konstrukcije – Sanacije obrađuje sljedeće teme: pregled i nadzor konstrukcija, ojačavanje konstrukcija mlaznim betonom, armiranim betonom, vlaknima ojačanim umjetnim materijalima, vanjskim prednapinjanjem te teorijski proračunski modeli i podloge. Svako od poglavlja donosi primjere primjene gore navedenoga u postupku sanacije ali i u radnjama koje prethode samom popravku (utvrđivanje stvarnog stanja konstrukcije, opće planiranje, metode popravka itd.). Namijenjen je studentima i svim sudionicima u graditeljstvu koji se neće ograničiti samo na poznavanje tehničkih pitanja već žele biti spremni na uvijek nove zadatke i cjeloživotno obrazovanje te interdisciplinarno rješavanje problema.
Terapeutske priče za djecu
Knjiga treća.
Stari zavjet 1-2 Novi zavjet
Tradicionalni recepti bečke kuhinje
Arnovo naslijeđe najnoviji je nastavak iznimno popularnog ciklusa povijesnih romana Jana Guilloua o dobu križarskih pohoda, kraniziranom u dosad najvećoj filmskoj produkciji na sjeveru Europe. Taj punokrvni viteški roman podjednako je lijepo i krvavo štivo, saga o junaštvu u kojoj tlo podrhtava pod naletom nadolazećih vojski, a more se razbija o pramce križarskih brodova što plove na Istok. Priča u kojoj ljubav pobjeđuje moć…