Oznaka:

Sloveni u dalekoj prošlosti

Istraživanje Valentina Vasiljeviča Sedova, obuhvaćeno u njegovoj knjizi Sloveni u dalekoj prošlosti, posvećeno je udaljenim periodima istorije i kulture Slovena, koji se nisu odrazili u pisanim izvorima. Istraživanje je pretežno zasnovano na arheološkim podacima. Cilj ove knjige jeste da se sve raspoložive arheološke činjenice, koje se u ovoj ili onoj meri odnose na istoriju, kulturu i etnogenezu Slovena, objedine, sistematizuju i analiziraju metodama savremene nauke. Mnoga temeljna i pojedinačna pitanja, kojima se ovo istraživanje bavi ili ih se dotiče, već su obrađena u bogatoj slavističkoj literaturi, koja obiluje protivrečnim mišljenjima, pretpostavkama i učenjima. Analiza uzajamnih veza između materijala raznih epoha i teritorija, omogućila nam je orijentaciju u mnoštvu gledišta, koja postoje u nauci. Problem nastanka slovenskog etnosa i njegove rane istorije ne može biti razmatran odvojeno od istorijskih procesa koji su se odvijali u susednim, a često i udaljenim regionima Evrope. Rana istorija Slovena prisno se prepliće sa istorijom Kelta i Germana, Skito-Sarmata i Balta. Rekonstrukcija istorije ranih Slovena moguća je jedino uz osvrt na povesnicu drugih evropskih etnosa, uzimajući u obzir konkretne okolnosti evropske predistorije. Nakon naučnog osmišljavanja arheoloških materijala i uspostavljanja veze između njih, autor je pristupio proveri dobijenih rezultata putem poređenja sa nalazima drugih nauka – pre svega lingvistike, toponimike, etnologije. Pri tome je bila konsultovana i prostudirana sva dostupna slavistička literatura.

290 godina Klasične gimnazije u Splitu

Knjiga o povijesti splitske Klasične gimnazije u periodu između 1700. – 1990. godine. U knjizi su objavljeni popisi profesora i učenika, radovi nekih učenika, sjećanja, programi Klasične gimnazije i dr.

Atlantida i drugi izgubljeni svetovi

Biblioteka Atlantis 1. knjiga. Traganje za Atlantidom, Platonova Atlantida, Lemurija ili Mu, Što kažu naučnici. Drugi izgubljeni svetovi, Legenda o Rajskom vrtu, Zemlja kraljice od Sabe, Zemlja Amazonski, Carstvo Prezvitera Jovana, Traganje za Kasiteridama, ostrvo svetog Brendana, Avalon i Ostrva mrtvih.

Škola života

Nakon velikog uspjeha prvog izdanja Škole života, objavljujemo drugo izdanje popularnog naslova renomiranog esejista i kulturalnog filozofa Roba Riemena. Rob Riemen, utemeljitelj i direktor Instituta Nexus te glavni urednik časopisa Nexus, za knjigu Škola života razgovarao je s devetnaestero pomno odabranih prijatelja diljem svijeta. Riječ je o znanstvenicima, filozofima, glazbenicima, piscima, izdavačima i jednom sindikalistu, ljudima koji su svojim sposobnostima, ali i intelektualnim, znanstvenim, političkim ili umjetničkim talentima stekli svjetsku slavu. Svi su prevalili dug i težak životni put, prepun uspona i padova, i u stanju su odgovoriti na središnje pitanje u svim razgovorima u ovoj knjizi: čemu te život naučio? U svakom od ovih razgovora, polazišna točka je uloga oca. Bilo da je on poznati skladatelj, kao što je to otac Nurie Schönberg Nono, nevjerojatno moćan i bogati poslovni čovjek, kao što je otac knjižničarke Ismail Serageldin, maštoviti, ali ne odveć uspješan trgovac poput oca povjesničara Simona Schama, heroj otpora koji se oženio u talijansku intelektualnu obitelji, kao što je otac Benedetta Craverija, ili kralj, kao što je to slučaj princa El Hasana bin Talala, uloga i utjecaj oca pokazali su se središnjima u njihovim životima. Škola života završava razgovorom Rob Riemena i najstarijeg mu suradnika, njegova vlastitog oca, Toona Riemena, koji je u svoje vrijeme bio strastveni vođa sindikata. Kako se životne priče ovih nevjerojatnih pojedinaca polako razvijaju, na površinu izlazi jasan uzorak: svi su oni samouki, a njihovim životima upravljale su strasti zbog kojih nikada nisu prestali raditi na onim stvarima koje su smatrali značajnima. Barokni glazbenik Jordi Savall, dirigent Bernard Haitink te pijanisti David Dubal i Russell Sherman govore o glazbi kao o životnoj sili; izdavači Peter Mayer, Andreas Landshoff i pokojni André Schiffrin pričaju o inspiraciji koju nam književnost može podariti – a tome svjedoči i Frido Mann, nakon što je konačno pošao stopama svoga djeda, Thomasa Manna, i postao piscem. Znanstvenik Antonio Damasio opisuje moć znatiželje; povjesničar umjetnosti Philippe de Montebello priča o ljepoti. Filozof Avishai Margalit, novinar Todd Gitlin i romanopisac i odvjetnik Louis Begley govore o utjecaju ideologije i snazi same povijesti. Zajedno, njihova svjedočanstva otkrivaju kako nas naše strasti, uvjerenja i odluke vodite trnovitim putem života. Uvidi, iskustva i sjećanja koje nam Riemenovi sugovornici prezentiraju zapravo su svojevrsna šetnja kroz europsku i svjetsku povijest dvadesetoga stoljeća, vrijeme kada su odrastali, učili, uspinjali se i postajali slavni. Priče tih devetnaestero životnih putnika, pune sjete, humora, utjehe i nade oslikavaju njihove nezaboravne portrete i prenose nam njihova bogata životna iskustva. Ta jedinstvena skupina ljudi dijeli s nama svoju mudrost stečenu u školi života. Danas, kada je sve unaprijed programirano i kada je za maštu i kreativnost ostalo tako malo prostora, a svijetom tako snažno dominiraju obožavanje mladosti i vječnoga ostajanja mladim, informacije i tehnologija, devetnaest životnih priča koje je Riemen zabilježio prava su oda starosti, iskustvu, mudrosti i ljubavi prema životu i drugima.

Goya

Francisco Jose Goya y Lucientes. Ilustracije c/b. Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/