Oznaka:

Istra po mjeri čovjeka

Istria a misura d’uomo. Istria tailored to the human scale. Autor fotografija Igor Zirojević. Autor teksta Silvio Forza

Zavičajna čitanka: Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine

Svoju antologiju Stanko Andrić je sastavio par excellence iz aspekta historiografije, u širokom, antropološkom smislu. Antologijske se jedinice u pravilu ne nižu prema kronološkom redu autora, nego prema kronologiji – ili pak logičkom slijedu – obrađenih tema. U žanrovskom pogledu, tekstovi su raznorodni: pravni (Iločki statut), korografski ili krajopisni (Firman, Szörényi), kulturnopovijesni (Bösendorfer, Matasović), dnevničko-memoarski (Lerman, Janković, Kršnjavi), književni u užem smislu (Relković, Katančić, Ivakić…). Razdijeljeni su u tri tematske cjeline. Prva cjelina, naslovljena “Hod vjekova”, donosi svojevrstan dijakronijski presjek slavonske povjesnice. Druga, “S ovu stranu povijesti”, bavi se braudelovskim longues durées, činjenicama koje se doimlju trajnijima od lako uočljivih povijesnih turbulencija. Napokon, treća cjelina nosi samorazumljiv naslov “Iz povijesti slavonske knjige”. Svaki od uvrštenih autora popraćen je uvodnom biobibliografskom bilješkom, a redovito i navodom iz kojega drugog (najčešće slavonskog) autora: time se ističe unutarnja uzajamnost slavonskoga kulturnog kruga, u skladu s neizrečenim geslom čitanke koje bi moglo glasiti: Slavonija, sobom samom.

Graditelji mostova

Nakon što im je more uzelo oca i strica, trojica dječaka iz zapadne Norveške – Lauritz, Oscar i Sverre – prisiljena su preuzeti brigu za svoju obitelj i otići u obližnji Bergen. Pukom slučajnošću pokaže se da su trojica malenih šegrta neuobičajeno nadarena te uz pomoć jednoga dobrotvornog društva dobivaju priliku školovati se za graditelje željeznica i mostova. Mnogo godina kasnije, trojica ribarskih sinova s velikim uspjehom diplomiraju na Sveučilištu u Dresdenu i postaju inženjeri. Godina je 1901. i upravo je nastupilo tehnički najnaprednije stoljeće u dotadašnjoj povijesti čovječanstva. Trebaju se vratiti u Norvešku i pridonijeti najvećemu norveškom inženjerskom projektu ikada, izgradnji pruge između Osla i Bergena. No ljubav je poremetila sve planove. Jedan od braće, nasamaren i posramljen, bježi u Njemačku Istočnu Afriku, gdje ga dopadne mukotrpan posao na izgradnji jedne od najvećih onodobnih željeznica, između Dar es Salaama i jezera Tanganjike. Drugi također bježi radi ljubavi, ali u London. Samo se najstariji brat Lauritz vraća u Norvešku vratiti dug za izuzetno obrazovanje koje im je pruženo i priključuje se izgradnji željeznice na Hardangerskoj visoravni. Intrigantna sudbina trojice braće na samome početku stoljeća te njihova iznimna vjera u budućnost zasjenila je sve svjetske nepravde. Uz veliki napredak tehnike, smatraju oni, ratovi će biti iskorijenjeni. No, teško da su tada mogli naslutiti da je pred njima najdramatičnije i najkrvavije stoljeće u povijesti.