Velika bilježnica; Dokaz; Treća laž

Trilogija Agote Kristof drska je i zadivljujuća pripovijest o Clausu i Lucasu, blizancima zatočenima u vlastitoj zrcalnoj povezanosti, ali i rastrgnutima suprotnim silama povijesti i vremena. Oni postaju alegorijski prikaz razdvojene braće diljem Europe nakon Drugog svjetskog rata. Postmoderna saga Agote Kristof počinje Velikom bilježnicom u kojoj su blizanci još uvijek djeca izgubljena u svijetu bajkovite okrutnosti, djeca koja se svim raspoloživim sredstvima bore kako bi preživjela u zemlji između Okupatora i Osloboditelja. U Dokazu Lucas pokušava dokazati svoj identitet i postojanje nestaloga brata. Završni dio trilogije, Treća laž, kompleksan je i mučan portret o uzvišenosti i izopačenosti ljudskog srca, koji se čita i kao parabola o Istočnoj i Zapadnoj Europi ispričana kroz priču o propitivanju identiteta. Pisani ogoljenim stilom i jednostavnim rečenicama ovi nam romani pružaju čitavu paletu snažnih i nabijenih osjećaja – boli, srama, ljubavi, gađenja, nježnosti, okrutnosti, divljenja, izgubljenosti i ponosa. Čitani zasebno, posjeduju čudesnu razumljivost svijeta u kojem živimo; čitani slijedom u trilogiji, istine i laži umnažaju se u vrtoglavi koloplet sumnji u svijet u koji smo vjerovali, no i u jednom i u drugom slučaju nude jedinstvenu i nezaboravnu čitateljsku avanturu. Trilogija Agote Kristof, jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti, objavljena je na hrvatskom jeziku na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, tog simbola 45-godišnje podijeljenosti Europe čije su posljedice utjecale na generacije ljudi, a koje osjećamo i mi danas. Ona svjedoči o tom vremenu – o cijeloj jednoj povijesti krvave Europe, od Drugog svjetskog rata, preko zatvaranja granica i Hladnog rata, do pada Željezne zavjese i onoga što je uslijedilo nakon toga, ali prikazujući je kroz presjek jedne intime, jedne boli i izgubljenosti čovjeka, pojedinca koji je tu povijest upio i nosio u sebi. Na naslovnici se nalazi slika poljskog umjetnika Borisa Zaborova Face a Face naslikana na ostacima Berlinskoga zida, a izložena ove godine u Palais Royalu u Parizu povodom 20. obljetnice pada Zida. *** Agota Kristof rođena je 1935. godine u Csikvándu, mađarskom gradiću pored austrijske granice. Nakon što je Sovjetska armija ugušila mađarsku antikomunističku revoluciju 1956. godine, zajedno sa svojom obitelji odlazi u Švicarsku. Njezin drugi jezik postaje francuski na kojemu i piše. Književnu karijeru započinje kao pjesnikinja i dramska spisateljica (John et Joe, Un rat qui passe). Godine 1986. napisala je svoj prvi roman Le grand cahier (Velika bilježnica) koja obilježava početak zadivljujuće i neobične trilogije. Dvije godine poslije objavljuje drugi dio trilogije La preuve (Dokaz), a 1991. posljednji nastavak Le troisieme mensonge (Treća laž). Velika bilježnica prevedena je na više od 30 svjetskih jezika, a Agota Kristof za istu je 1987. godine dobila Europsku nagradu za književnost. Napisala je i roman Hier, autobiografsku pripovijetku Nepismena te zbirku kratkih priča C’est egal. Dobitnica je dviju prestižnih književnih nagrada – Nagrade Gottfied Keller i Austrijske državne nagrade za europsku književnost za sveukupno stvaralaštvo.