Fausta Vrančića poznajemo kao izumitelja, filozofa, leksikografa, pisca, polihistora i kao slugu Božjeg, no o dimenziji njegova tajnog života, koji on nije želio izlagati očima drugih, a koji je možda, više od svega ostaloga, bio prožet njegovim intimnim stremljenjem istini i dubokom unutarnjom potragom za smislom, ne znamo gotovo ništa. Njegovi spisi koje je nastojao držati podalje od očiju drugih, pa je čak naložio da budu pokopani s njim, svjedoče o toj dimenziji njegova bića i težnji da pronađe kamen mudraca i arkanu koja na sebi svojstveni simbolični način riše čudesno i zalazi iza obrubnica vječnoga. Faustovi su spisi u sam osvit Domovinskog rata 1991. dospjeli do glavnoga junaka romana, čiji se život zahvaljujući Faustu Vrančiću čudesno mijenja. Mogu li tajne zakopane s Vrančićem promijeniti tijek povijesti ili je faustovski pakt ipak nemoguće sklopiti?
Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina Omera Raka kroz dvije paralelne priče, suvremenu i onu iz vremena Fausta Vrančića i njegova boravka na praškom dvoru Rudolfa II. Habsburškog, prepleće vječno pitanje ratovanja i mira, pitanje uzbuđenja u znanstvenim otkrićima i umjetničkim ostvarenjima te ono ključno – pitanje napretka ili stagniranja pojedinca i društva.
Vrlo dobro
