Vissarion Grigorijevič Belinski (1811–1848) bio je istaknuti ruski književni kritičar i publicist koji je imao ključnu ulogu u razvoju ruske kulture 19. stoljeća. Rođen 11. lipnja 1811. godine u Sveaborgu (danas Suomenlinna, Finska), Belinski je studirao na Moskovskom sveučilištu, gdje je započeo s objavljivanjem svojih prvih književnih radova. Iako je bio isključen iz sveučilišta zbog svojih neprikladnih stavova, nastavio je raditi u različitim časopisima, razvijajući svoje kritičke ideje i analizirajući djela pisaca poput Puškina i Lermontova. Belinski je bio osnivač kazališne kritike u Rusiji i razvio teoriju realizma, naglašavajući važnost odražavanja stvarnosti u književnosti. Njegovi članci kombinirali su analizu djela s povijesno-književnim obrazloženjima, a surađivao je s časopisom Otčestvennye zapiski, objavivši više od 120 radova. Kao ključna figura među zapadnjacima i liberalnom inteligencijom, Belinski je naglašavao potrebu za društvenim promjenama, kritizirajući licemjerje i lažnost. Nažalost, njegovo zdravlje se naglo pogoršalo 1848. godine, a preminuo je 26. svibnja (7. lipnja) te godine u Sankt Peterburgu, ostavljajući trajno nasljeđe u ruskoj književnosti i kritici.
Plehanov o Bjelinskom
Junak našeg doba
Evgenije Onjegin
Doživljaji Čičikova ili Mrtve duše
Pismo Gogolju
Pogled na rusku književnost u 1847. godini
O kritici i o književnim mišljenjima Moskovskog posmatrača
Govor o kritici
Vrlo dobro
