La Mettrie, Julien Offroy de
francuski filozof i liječnik
Rođen: Saint-Malo, 25. XII. 1709.
Umr(o: Berlin, 11. XI. 1751.
La Mettrie [lam?t?i'], Julien Offroy de, francuski filozof i liječnik (Saint-Malo, 25. XII. 1709 – Berlin, 11. XI. 1751). Nakon doktorata medicine u Reimsu (1728) i usavršavanja u Leidenu, obavljao liječničku praksu. Kao liječnik francuske regimente (1743–45) u Ratu za austrijsku baštinu, zapazio je vezu između slabosti mentalnih reakcija i tjelesnih promjena uzrokovanih bolestima te zaključio da misao nije ništa drugo do proizvod odgovarajućega stanja organizma. Svoja zapažanja iznio je 1745. u raspravi Prirodna povijest duše (Histoire naturelle de l’âme, 1745), koja je naišla na oštre reakcije teologa i liječnika, posebice nakon objavljivanja satiričnoga spisa Politika Machiavelijeva liječnika (Politique du médicin de Machiavel, 1746), javno spaljenoga 1746., nakon čega je La Mettrie morao bježati u Nizozemsku, gdje je 1748. anonimno objavio svoje najznačajnije djelo Čovjek-stroj (L’Homme-Machine). Nakon toga, sklonio se u Berlin, gdje je ostao do kraja života (uz zaštitu dvora Fridrika II.). Izvori su La Mettrijeve filozofije Descartesova fizika i engleska empirijska filozofija. Prema njemu, iskustvo i promatranje pokazuju da u svemiru postoji samo jedna materijalna supstancija, različito modificirana, koja, osim osobine raširenosti, posjeduje i sposobnost da se sama kreće. Ljudsko je tijelo složen mehanizam, sličan mehanizmu sata koji se sam navija. Čovjek se izdignuo iznad životinje samo zahvaljujući jeziku i odgoju. Dušu je La Mettrie odbacio kao praznu riječ, a mišljenje smatrao svojstvom organizirane materije. U etičkim djelima zastupao je krajnji hedonizam i u zadovoljstvu vidio jedini cilj čovjekova života. Ostala djela: Čovjek-biljka (L’Homme-Plante, 1748), Epikurov sustav (Le Systeme d’Epicure, 1750), Rasprava o sreći (Discours sur le bonheur, 1750).
enciklopedija.hr
Vrlo dobro
