Jules Barbey d'Aurevilly jedan je od najvećih klasika francuske literature, a njegovu prvu knjigu prijevoda na hrvatski jezik "O Dendizmu i Georgeu Brummellu" možemo smatrati ključnom publikacijom koja se bavi distinkcijama Finoće, Stila i Elegancije, te koja (esejističko-biografskim analiziranjem paradigmatskog engleskog dendija Georga Brummella koji je začeo, formirao Modernog Muškarca) pozicionira Individualizam nasuprot impostiranih hipokrizijskih životnih normi temeljnom građanskom povlasticom.
Naime, dendi je ideal u odijevanju i ponašanju, koji uzdiže ljepotu u materijalnoj kulturi dok se istodobno nad njom nadmoćno ističe, međutim Barbey d'Aurevilly u svom erudicijom i profinjenošću poticajnom tekstu dendizam tumači i kao jasni intelektualni stav, kao rebelijansko načelo koje ide puno dalje od urbane hladnokrvnosti i besprijekorne odjeće.
Jer Dendi/George Brummell osim što na društveni i povijesni pijedestal stavlja samozatajnu kodiranost muškog odijela, on na horizont javnih zbivanja lansira prije svega istinskog umjetnika koji iz svoje estetizirane kote obzervira i komentira realnost u kojoj participira na način konstantnog kontriranja i satiriziranja svojega doba, stavljajući pod znak pitanja sam aktualni status quo.
Pripadajući tradiciji slobodnih duhova te u potrazi za aksiomom ljepote koji bi redefinirao standarde materijalizma i liberalne svojevolje, uživajući čitajući D'Aurevillvjevu knjigu "O Dendizmu i Georgeu Brummellu", iz današnje perspektive zaključuje se da Brummell osorno tražeći slobodu zapravo predstavlja savršenu muzu za 21. stoljeće koja personificira protimbu sve unificirani) em konzumerizmu i korporativnom konceptu življenja (uz odavanje, dakako, kicoškom pleziru za dotjerivanjem).
Vrlo dobro
