Knjiga Marijane Hameršak istražuje odnose književnog žanra bajke i predodžbi o djetinjstvu, podrobno izvještavajući o počecima žanra u okrilju hrvatske dječje književnosti.
Povijest bajke u nacionalnim književnostima nikada nije samo povijest književnosti ili književna povijest, nego povijest oblikovanja i proizvodnje značenja povezanih s djetetom, djetinjstvom i dječjim čitanjem ili slušanjem. Određujući funkcije koje su se bajkama nametale (i koje im se i danas nameću) prilikom upućivanja dječjoj čitateljskoj publici, Marijana Hameršak jasno i argumentirano opisuje procese i pretpostavke udomljavanja bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti te odnose i interferencije usmene, prijevodne, prerađene i autorske bajke.
Bajka i različite diskurzivne prakse koje je uspostavljaju, prezentiraju i re-prezentiraju u ovoj su knjizi predlošci za iščitavanje predodžbi o djetinjstvu i mehanizama njihovih promjena, ponajprije stoga što je bajka zbog svojih mnogoznačnih i podatnih strukturnih obilježja nerijetko bila prepoznata kao pogodan prostor upisivanja različitih ideologijskih i vrijednosnih sadržaja.
Istraživanje funkcije bajke ujedno vodi istraživanju različitih čitateljskih praksi i čitateljskih zajednica u počecima oblikovanja dječjeg književnog sustava u hrvatskoj književnosti. Knjiga "Pričalice: O povijesti djetinjstva i bajke" nudi intrigantan, nov, uzbudljiv uvid u složenu prošlost naših predodžbi o djetetu i dječjoj književnosti.
Vrlo dobro
