Svrha života na koju čoveka upućuje njegova priroda, i kojoj Epiktet uči, jeste sloboda.
Epiktet (oko 55 - 135. n. e.), oslobođeni rob koji je živeo u domu Neronovog i Domicijanovog zapovednika, uz rimskog cara Marka Aurelija najpoznatiji je predstavnik kasne stoičke filozofije. Po uzoru na Sokrata i svog učitelja Muzonija Rufa, Epiktet nije pisao, ali su predavanja beležili njegovi učenici. Sačuvani zapisi Epiktetovih predavanja, poznatiji pod naslovom Razgovori, imaju oblik poučnih dijaloga u kojima Epiktet obrazlaže stoički pristup i primenjuje ga na svakodnevne život ne situacije.
Iz sačuvanih i izgubljenih zapisa Epiktetovih predavanja njegov učenik Flavije Arijan izabrao je, doterao i napravio hronološki niz odlomaka, stvarajući posebno delo, koje je nazvao Priručnik Epiktetov. U tom delu na jednom su mestu prikupljene one Epiktetove misli koje mogu poslužiti kao stoički vodič za srećan život. Priručnik je kroz istoriju stekao status jednog od najpopularnijih i najprevođenijih dela antičke filozofije i kulture.
Slobodan je onaj ko živi onako kako on hoće, ko se ne može ni na što primorati, ni sputati, i nad kojim se ne može izvršiti nasilje, i čije se težnje ne mogu omesti, i koji svagda postiže ono što hoće, i nikad ne dolazi u položaje kojima želi da se ukloni. Flavije Arijan.
Vrlo dobro
