Poredbene, kroatističko-hungarološke studije o najvažnijim romanima i pripovjestima Ksavera Šandora Gjalskoga napisane su na tragu središnje autorove misli da je Gjalskijevo književno djelo "najpotpuniji i najnijansiraniji odraz o hrvatskom društvu u 19. i na početku 20. stoljeća", odraz koji u sebi obuhvaća "potpunu političku, gospodarsku i društvenu sliku Hrvatske" njegova doba.
Loköseve književne interpretacije najvažnijih Gjalskijevih romana i pripovijesti ne samo da nadopunjuju bogatu i većim dijelom dobro proučenu osobnu i književnu piščevu biografiju, nego otkrivaju i manje poznatu stranu Gjalskijeva političkog angažmana i svjetonazora, dojmljivu životnu i književnu avanturu koju Lokös sagledava u kontekstu Gjalskijeva kompleksnog odnosa prema hrvatskoj, mađarskoj i jugoslavenskoj ideji.
Kao novo
