Eugeničko nasljeđe u vrijeme genske tehnologije.
Eugenika, namjerna intervencija u genetski pool određene ljudske skupine, postojala je kroz mnoga stoljeća ljudske povijesti u različitim oblicima. Neki od njih razmjerno su poznati, kao npr. nacistički projekti uspostavljanja »rasne higijene« ili politika kontrole rađanja u Kini. Neki drugi primjeri eugenike u povijesti, npr. u Skandinaviji ili u SAD, znatno su manje poznati. No umjesto da eugenika ostane tek predmetom povijesnih istraživanja, nagli razvoj znanosti i genske tehnologije stavljaju je u sam vrh gorućih tema kojima se ozbiljno bave politika, pravo, etika, religija i sociologija, a jednako tako i sami pojedinci. Sudbina odabranih u prvome dijelu ocrtava povijest eugenike kako bi se mogli steći sudovi o zabludama negdašnje znanosti i politike, o opasnostima koje mogu uslijediti u primjeni znanstvenih dostignuća, odnosno kako bi se izbjegle grozne zablude i stranputice znanstvene politike. U drugome dijelu knjiga se bavi tzv. »novom eugenikom«, koju nameće suvremena znanost. Nemoguće je odbacivati ili zabranjivati znanstveni napredak, ali je isto tako vrlo teško odrediti granicu primjene znanstvenih dostignuća. U svojoj cjelovitoj, iscrpno dokumentiranoj i nadasve relevantnoj knjizi, Polšek omogućuje javnosti da se upozna sa svim aspektima eugenike, kako bi »lakše kormilarila između Scile opravdanoga znanstvenoga napretka i Haribde njegove potencijalne zloupotrebe«.
Vrlo dobro
