Kavanjin (Cavagnini), Jerolim (Girolamo), hrvatski književnik i historiograf (Split, 4. II. 1641 – Split, 29. XI. 1714)
Glavno mu je djelo golemi hrvatski spjev Povijest vanđelska bogatoga a nesrećna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara, nastalo najvjerojatnije u Sutivanu nakon 1700. Poznatiji je pod kraćim naslovom Bogatstvo i uboštvo (1861), koji mu je dao izdavač I. Kukuljević Sakcinski. Sastoji se od 30 opsežnih pjevanja (32 658 stihova) ispjevanih osmeračkom sestinom. Središnja je tema spjeva obradba biblijske priče o siromašnome Lazaru, ali ju je autor ubrzo napustio te pripovijedao o povijesti i znamenitostima Splita i drugih primorskih gradova. Drugi dio spjeva bavi se temama iz slavenske prošlosti i svetcima slavenskog podrijetla, a posljednjih 11 pjevanja posvećeno je posljednjim pitanjima (Bogu, vjeri, smrti) pa djelo završava opisom pakla, raja i sudnjega dana. Spjev je opremljen baroknim ukrasima, a prepoznatljivi su utjecaji Dantea, I. Gundulića, I. Đurđevića i J. Barakovića. Primjetan je i oslonac na historiografsku i teološku literaturu. Iako je Povijest vanđelska vrlo heterogen spjev, nejednake književne vrijednosti u pojedinim dijelovima, Kavanjinu pripada važno mjesto u starijoj hrvatskoj književnosti jer je nakon Marulića prvi značajniji književnik iz Splita.
Vrlo dobro
