Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa
Beč, 25. rzjna 2004.
Dubrovnik, 1.-2. listopada 2004.
Rešetar, Milan, hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar (Dubrovnik, 1. II. 1860 – Firenca, Italija, 14. I. 1942). U Beču i Grazu studirao slavistiku i klasičnu filologiju, 1882. položio ispit za srednjoškolskoga profesora, 1891. doktorirao u Grazu disertacijom Čakavština i njezine nekadašnje i današnje granice (Die Čakavština und deren einstige und jetzige Grenzen), a 1895. u Beču habilitirao temom Dubrovačke isprave od XIII. do XV. stoljeća (Die ragusanischen Urkunden des XIII–XV. Jahrhunderts). Srednjoškolski profesor u Kopru, Zadru i Splitu. U Beču kao nasljednik V. Jagića na slavističkoj katedri predavao 1908–19., a u Zagrebu na Filozofskom fakultetu bio redoviti profesor od 1919. do 1928., kad je otišao u mirovinu i preselio se u Firencu. Bio je član mnogih akademija znanosti u Europi, od 1924. pravi član JAZU. – Rešetar je bio filolog velike naobrazbe (pisao je na četirima jezicima), široka raspona zanimanja i bogata znanstvenoga i stručnoga opusa. Svojim je istraživanjima granica i glavnih obilježja čakavštine i štokavštine udario temelje hrvatskoj dijalektologiji. Podatke je skupljao iz pisanih spomenika i na mnogim terenskim istraživanjima hrvatskih govora. Za dijalektologiju su uz disertaciju važne studije Srpskohrvatski naglasak jugozapadnih govora.
Vrlo dobro
