Search Results for: covjek

Čovjek-stup

Francuski pisac rodom iz Obale Bjelokosti Armand Patrick Gbaka-Brédé, poznatiji pod umjetničkim imenom Gauz, sjajan je pripovjedač koji se, u maniri najboljih romanopisaca, ne libi zaći u najtamnije zakutke ljudske svijesti da bi prikupio materijal za svoju priču. Najtamniji zakutci svijesti u ovoj knjizi imaju pandan u mračnim uličicama Pariza na kojima se odvija dramatična bitka za preživljavanje tisuća i tisuća emigranata iz cijeloga svijeta: Kineza, Afrikanaca, Arapa, Balkanaca, Rusa, Vijetnamaca… Neprikosnovenim smislom za ironiju Gauz gazi preko svih rasnih, nacionalnih, vjerskih i inih zamislivih predrasuda i prikazuje zapadnu civilizaciju u samom njezinu srcu, prijestolnici republikanizma, kroz pogled jednog—zaštitara. U romanu pratimo nekoliko generacija zapadnoafričkih emigranata koji krstare Parizom prepuštajući se fascinaciji izobiljem životnih stilova koji supostoje u velegradu, a istovremeno pokušavaju locirati svoj život u novom civilizacijskom kontekstu. Kroz njih i njihove poslove zaštitara i noćnog čuvara uviđamo težinu egzistencijalne borbe, kao i imigrantski imaginarij, što nam dopušta da Čovjek-stup, inače nevidljivi čuvar poretka, postane naš tumač, prevoditelj, filozof i—prijatelj.

Izgubljeni čovjek

Tri brata. Jedna smrt. Nijedan odgovor… U zabačenom dijelu Australije domove najbližih susjeda dijele tri sata vožnje, stotine kilometara vožnje po nemilosrdnoj pustinji. Mjesecima nakon što su se zadnji put vidjeli, braća Nathan i Bub Bright susreću se na ogradi koja odvaja njihove posjede. Mjestu na kojem je pronađeno tijelo trećeg brata – Camerona, srednjeg sina, izabranog da vodi obiteljsko imanje. No nešto je natjeralo Camerona da se – suprotno svemu što zna o životu u nemogućim uvjetima – sam uputi u pustinju. Razgovori s najbližima polako će otkriti da je Camerona nešto mučilo. A dok obitelj oplakuje, Nathan će se suočiti s tajnama koje bi svi najradije ostavili u prošlosti… Izgubljeni čovjek treći je roman nagrađivane autorice bestselera Jane Harper. Mračnom, uzbudljivom pričom smještenom u veličanstvenom, ali duboko zastrašujućem australskom krajoliku Jane Harper opravdala je status jedne od najboljih autorica krimića našeg doba.

Točka čovjek

Nove crtice iz rovova digitalne revolucije. Olegovi članci rado su čitani i od računalnih fanatika i od običnih korisnika te čest motiv ljutitih ili odobravajućih pisama čitatelja u njegovoj matičnoj redakciji. Ova knjiga je zbirka kolumni objavljenih u zadnjih pet godina uglavnom u Bugu i Mreži, uz nekoliko kolumni iz drugih medija. Svojevrstan je nastavak na autorovu prvu zbirku kolumni: Zameo ih Internet, crtice iz rovova digitalne revolucije, objavljenu 2003.

Čovjek duh

Jack je stručnjak za nestajanje, pomaganje drugima da nestanu, čišćenje tragova s mjesta zločina. Vješt je u prikrivanju, krivotvorenju dokumenata. U kriminalnim krugovima zovu ga Duh. Njegov novi posao je počistiti sve tragove nakon pljačke kasina u Atlantic Cityju, uzeti novac i nestati, ali sve se komplicira jer ukradeni novac pripada saveznim rezervama i FBI prati svaki njegov pokret.

Četvrti čovjek

Šesti roman Marinka Koščeca, Četvrti čovjek, dobio je naslov po tome što je neimenovani pripovjedač četvrti član družine koju s njime čine Ivo, Željko i Milan. Četvorka odrasta u Grintovcu gdje svjedoči i sudjeluje u usponu, korporativiziranju i, praktično etatiziranju, mafijaškog carstva kojemu se na čelu nalazi Doktor sa svojom obitelji: suprugom Ankicom i djecom Gojkom, Vladom, Jadrankom i već spomenutim Ivom. Sam Četvrti čovjek je i kroničar obitelji i poslova koji se razvijaju od gospodarenja kanalizacijom, preko čarobnih pretvorbi do osnivanja i registriranja svega i svačega, pa i širenja na prekogranične poslove, zbog kojih je trebalo odraditi i rat i mir sa Ščapecima, famiglijom sa susednog brega. Ovaj roman mogao je nositi podnaslov Rođenje jedne mafije. Nije teško prepoznati u Četvrtom čovjeku motive iz Coppolina Kuma, iz tzv. tranzicijske zbilje i medija, ali literarni doživljaj će potpuno intenzivirati to što su nam likovi naizgled, ali samo naizgled, vrlo poznati. Naime, Četvrti čovjek je poigravanje percepcijom i očekivanjima, satira i provokacija, povremeno i hladna groteska i ispovijed i prikaz i kritika psihosfere, socijalne atmosfere i političke stratosfere. Ova je priča nastala injektiranjem neobuzdane mašte u čvrste točke bolesnog društvenog tkiva, ovo je roman s buntom ključeva a bez ključanice, izvitoperivanje nakaradnog i napad na žanr, glupost i pokvarenost, zabava koja vodi prema mučnini, nešto kao ragbi u močvari, s krokodilima. Marinko Koščec rođen je 1967. u Zagrebu. Diplomirao engleski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. Magistrirao književnost na sveučilištu Paris VII 1995. i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. Doktorirao 2005. s radom na temu djela Michela Houellebecqa. Zaposlen na Katedri za francusku književnost Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Romanopisac, esejist i prevoditelj, objavio je romane: Otok pod morem (Feral tribune, 1999), Netko drugi (Konzor, 2001, nagrada ‘Meša Selimović’), Wonderland (2003, nagrada V.B.Z.), To malo pijeska na dlanu (Profil, 2005), Centimetar od sreće (Profil, 2008), Četvrti čovjek (Algoritam, 2011) i U potrazi za početkom kruga (Sandorf, 2016). Ostale knjige: zbirka eseja i prijevoda: Skice za portret suvremene francuske proze (Konzor, 2003), studija Michel H. – mirakul, mučenik, manipulator (HDP i Izdanja Antibarbarus, 2007.), Mrmor u mraku : Antologija francuske kratke priče (Profil, 2007).

Sivi čovjek

Courtland Gentry bivši je operativac CIA-je. On je dobar čovjek, ali i izvrstan ubojica. On je Sivi čovjek. Nakon što je upravo obavio posao u Iraku, Gentry saznaje da je tim koji je poslan da ga izvuče iz zemlje dobio zadatak da ga eliminira. Dok bježi, on polako shvaća da se protiv njega okupljaju goleme i moćne snage potpomognute američkom vladom, a sve nadzire jedini čovjek u Engleskoj kojem je oduvijek vjerovao. S izvrsnim sposobnostima preživljavanja, Sivi čovjek izmiče timovima ubojica i smrtonosnim zamkama pokušavajući otkriti tko mu je ucijenio glavu. Uskoro će morati pokazati da da se, osim što ubija da bi obavio zadatak, neće ustručavati ubiti kako bi preživio…

Čovjek i more

14. međunarodni trienale fotografije. Zvonimir Brkan – retrospektiva : Hrvatski Jadran – Gradovi i spomenici. Nenad Gatin – retrospektiva.

Čovjek providnosti

Drugi nastavak sage o Mussoliniju Ja sam Italija, ja sam fašizam, ja sam smisao borbe, ja sam veličanstvena povijesna drama. Benito Mussolini, čovjek nadmene poze, u crnoj košulji i visokim čizmama, koji se sprema preuzeti potpunu kontrolu nad talijanskim društvenim i duhovnim životom, gubi svijest u svojoj rezidenciji, nalazi se pred vratima smrti. No najmlađi talijanski premijer odbija umrijeti od običnog čira na želucu. Te 1925. Mussolini planira sljedeći korak u svom projektu osvajanja apsolutne moći: Mussolini, fašizam i Italija moraju biti jedno. Na tom putu ništa ga ne može zaustaviti, ni sukobi stranačkih prijatelja koji se međusobno razdiru kao čopor pasa u borbi za položaj i moć, ni intrige i zakulisne radnje koje mora poduzeti kako bi se usvojili vrlo fašistički zakoni, ni niz atentata iz kojih se gotovo na nadnaravan način izvlači neokrznut, kao ni buran osobni život – jer on je, kako je papa Pio XI. rekao, čovjek kojeg nam je poslala Providnost. M. Čovjek providnosti drugi je dio nevjerojatne sage o Mussoliniju, nastavak romana M. Dijete svojega vremena, nagrađenog najvažnijim talijanskim i međunarodnim nagradama, prevedenog na četrdeset jezika i prodanog u pola milijuna primjeraka samo u Italiji. Impresivnom književnom i povijesnom rekonstrukcijom razdoblja od 1925. do 1932. Antonio Scurati opisuje zamiranje demokracije, užase prvih koncentracijskih logora u Libiji i prve godine Mussolinija kao Ducea, koji se ne boji izazvati sudbinu proklamirajući: Još se nije rodio moj nasljednik. Istodobno uvjerljivo prikazuje muškarce i žene koji su sve svoje nade polagali u tu Italiju, te svojim ambicijama i djelima ispisali povijest koja je ishodište nas današnjih.

Dvadeseti čovjek

Knjiga obrađuje događaje vezane uz operaciju Fenix ili Bugojansku akciju ubacivanja hrvatskih emigranata u Jugoslaviju 1972.