Search Results for: covjek

Istra po mjeri čovjeka

Istria a misura d’uomo. Istria tailored to the human scale. Autor fotografija Igor Zirojević. Autor teksta Silvio Forza

Tri čovjeka u čamcu a o psu da se i ne govori

Krenuli smo da bismo uživali u rijeci četrnaest dana, i četrnaest ćemo dana uživati, pa makar nas to ubilo! – poručuju junaci ovoga humorističkog romana što ga je autor isprva zamislio kao ozbiljan turistički vodič porječjem Temze, ali očito se nije mogao oprijeti svojoj prirođenoj duhovitosti stvorivši tako jedan od najboljih izdanaka krepke britanske humoristike, vrhunski primjer iskričave samoironije kojoj ništa nije sveto. U beskrajno zabavnim rekreacijskim putešestvijama trojice prijatelja (a o psu da se i ne govori), koji su se čamcem zaputili Temzom, pronaći ćemo sve karakteristike humora što od 1889. do danas do suza nasmijava čitatelje širom svijeta i koji se i nadalje razvija, najeksponiranije u jakim izvoznim proizvodima Ujedinjenoga Kraljevstva: TV serijama Mućke; Zvonili ste, milorde; Alo, alo; Crna Guja; Monty Python… Zapravo bi se moglo zaključiti da inteligentan, bezvremenski svježi humor Jeromeova Čamca treba uzeti itekako ozbiljno jer djeluje kao težišna točka britanske humorističke tradicije, na pola puta između komediografa Shakespearea i komedijaša Mr. Beana. Za kraj još jedan citat, još jedna potvrda zašto ovaj vremešni bestseler i dalje zauzima ponajviša mjesta u većini izbora najsmješnijih knjiga svih vremena: Uvijek mi se čini da radim više nego što bi trebalo. Pazite, nemam ja ništa protiv rada. Volim rad. Rad me naprosto fascinira. Mogu sjediti i satima gledati kako ljudi rade. Moderna vremena

Smrt praznog čovjeka

Poznata je stvar da glumci vole drame i po tome se članovi amaterske kazališne družine iz Caustona ne razlikuju od ostalih. Strastvene ljubavne scene, ljubomorni i hiroviti ispadi, operetne afektacije, sve to vrijedi više od plaće koju ovdje ionako nitko ne prima. U tijeku su posljednje probe za premijeru Amadeusa, a potom užas… Koliko god netko volio realistične izvedbe, mora se priznati da je pravo umorstvo glavnog negativca pred punim kazalištem ipak previše za dobar ukus. Srećom, među gledateljima je viši inspektor Tom Barnaby koji možda nema preveliko znanje o kazališnoj umjetnosti, ali ima dovoljno policijskog znanja da istraži tko je maknuo zaštitnu traku s britve kojom si je Salieri u završnoj sceni tako efektno prerezao vrat.

Do posljednjeg čovjeka

Pearl Zane Grey (Zanesville, 31. siječnja 1872. – Altadena, 23. listopada 1939.) – američki romanopisac Stekao je široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a mnogi od njih su i ekranizirani. Prvi roman Bety Zane objavio je 1904. godine. No veliku popularnost donio mu je roman Jahači rumene kadulje objavljen 1912. godine. Postao je najprodavaniji roman u SAD-u do tada, prodano je 750.000 primjeraka. Nakon toga, trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Za razumijevanje naše epohe. Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu jedna je od najpoznatijih knjiga ruskog egzistencijalističkog filozofa Nikolaja Berdjajeva kojeg mnogi drže jednim od najvećih mislilaca dvadesetoga stoljeća, a njegove prosudbe o povijesnim, političkim i kulturnim kretanjima i danas privlače veliku pažnju budući da su se mnoga njegova predviđanja pokazala točnima. Nastala petnaest godina poslije knjige Smisao povijesti i jedanaest godina poslije Novoga srednjovjekovlja, ova knjiga predstavlja njegov istinski zreli uradak. Taj vremenski razmak omogućio je Berdjajevu da se u njoj osvrne i na ostvarena predviđanja iz svojih prethodnih knjiga, prije svega ona o nadolasku epohe noći i tame, kao i sveopće povijesne krize te da ih promotri i pod novim vidicima koji su se pojavili kao što su kolektivizam, dotad neviđeno nastupanje masa na povijesnoj sceni, nezaposlenost, radikalni nacionalizam, antisemitizam, rasizam i slične pojave koje su još više produbile dehumanizaciju čovjeka. Uz to autor analizira izazove demokracije, ekonomski razvoj, nove oblike humanizma, pitanje tehničkog napretka, odnos kršćanstva i društva…

Rodoslovlje čovjeka – Jastvo

Ostali autori: C. W. Leadbeater Opis: Tekst Annie Besant istražuje mistično podrijetlo čovjeka prema učenju H. P. Blavatsky, dok tekst C. W. Leadbeathera istražuje mogućnosti i teškoće intuitivne spoznaje i iskustva astralnog višedimenzionalnog svijeta, koji je teško pojmljiv ljudskom biću programiranom za život u tri dimenzije. Sve teškoće dolaze od čovjekove utopljenosti u materiju. Otud nesposobnost i nemogućnost za većinu da imaju i slutnju o svijetu astrala. Knjiga pokušava rasvijetliti višu svijest.

Rat protiv čovjeka

Knjiga razotkriva različite ideologije koje su, pod vidikom tobožnjeg humanizma i napretka, ustvari usmjerene protiv čovjeka, pri čemu najviše stradaju oni najranjiviji, a to su djeca. Podijeljena je u četiri velike cjeline, u kojima Mužić obrađuje neke od gorućih bioetičkih problema današnjice, donoseći najnovije podatke. Autor je temi pristupio akonfesionalano, ne oslanjajući se na vjerske argumente, već apelirajući na razumsku sposobnost raspoznavanja dobra i zla i mogućnost svakog čovjeka da otkrije ljepotu ispravna življenja u zajedništvu s drugima. Svrha činjenica iznesenih u knjizi, koja je pisana jasnim i razumljivim jezikom, jest čitatelje pozvati na razmišljanje, ali i istodobno na preuzimanje odgovornosti za čovječanstvo u cijelosti. Djeca su budućnost svake civilizacije i naš odnos prema njima određuje u kakvu ćemo svijetu živjeti i hoće li ga uopće biti. (tekst s korica knjige)

Uspon čovjeka

Knjiga obuhvaća povijest znanosti u najširem smislu, kao izraz čovjekove sposobnosti da razumije prirodu, da vlada njome, a ne da ona vlada njime.

Rabljeno doba: kraj crvenog čovjeka

Ova knjigavrhunac je dokumentarne proze o rusko-sovjetskoj tranzicijskoj stvarnosti, o tragediji komunizma kao i onoj koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza kulminirala u etničkim sukobima, građanskim ratovima i terorizmu. Potresne sudbine ljudi svih naraštaja i društvenih slojeva, čije je ispovijedi Aleksievič godinama bilježila te ih pomnom dramaturgijom stopila u roman glasova, svjedočanstva su o iznimnoj snazi i izdržljivost ljudskog bića, ali i njegovoj okrutnoj prirodi.