Sluškinja Ančka

Kazalo: Fran Saleški Finžgar: Sluškinja Ančka Stričevi Franček Bohanec: Seoske gazde i siromasi, F.S. Finžgara

Put u Tolmin i druge pripovijetke

Roman Cirila Kosmača Pot v Tolmin (u prijevodu Put u Tolmin) objavljen je 1974. godine i bavi se temama identiteta, pripadnosti i unutarnjeg sukoba. Radnja je smještena u Tolmin, gradić u Sloveniji, i zadire u živote svojih likova u pozadini kulturnog i povijesnog značaja regije. Priča odražava Kosmačevu duboku povezanost s rodnim krajem, posebice dolinom Soče, gdje je rođen. Njegovo pisanje često uključuje elemente socrealizma i folklorne tematike, koja odzvanja cijelim romanom. Put u Tolmin je poznat po svom istraživanju osobnih borbi i potrazi za smislom unutar konteksta lokalnih tradicija i društvenih očekivanja. Sadržaj: Put u Tolmin Smrt nevinog gorostasa Tantadruj Život i djelo Venca Podigni Tone Potokar Franček Bohanec

Krv anđela

Distopijski roman Johanne Sinisalo Krv anđela zbiva se u neposrednoj budućnosti obilježenoj masovnim izumiranjem pčela koje u većem dijelu svijeta uzrokuje agrikulturnu i ekološku katastrofu. Roman prerađuje temu mita o Orfeju propitujući potrebu modernog čovjeka da se odbija suočiti sa svojom smrtnošću, izdigne iznad prirode te uspoređuje s anđelima. Pčelar Orvo očajan je zbog nedavne smrti sina Eera, ekološkog aktivista i borca za prava životinja. Kad ustanovi da su pčele napustile njegove dvije košnice, Orvo se pribojava da je epidemija izumiranja pčela zahvatila i Skandinaviju. Potom u potkrovlju stare staje otkriva nešto zastrašujuće i mistično: prolaz u paralelni svijet. Je li to halucinacija izazvana tugom za mrtvim sinom ili je to nešto vrlo stvarno i povezano s nestankom pčela?

Opčinjena

Pred mladom je pravnicom život pun velikih planova, ali bez velikih iznenađenja. Dok je usred rasprave ne dočeka ono najveće: vlastita smrt. Ali ni smrt nije konačna i kad nakon smrti oživljava, otkriva da ju je izdalo vlastito srce. Zamijenilo ga je tuđe i, bar se nada, mnogo vjernije. Vjernije nego što i misli. Jer počinju čudni snovi koji je vode na čudna mjesta, do čudnih ubojstava, u mrak neshvatljivih zapleta. U kojima treba izdržati. Ako se ima srca. Jer srce, to srce i tuđe i njezino, nije vjerno samo njoj…

Hajrudin Krvavac

‘Hajrudin Šiba Krvavac je drsko podsjećao da film ne pravite zarad autorskog dokazivanja, nego da biste zabavili publiku. Za to je platio i visoku cijenu: de facto nikada nije uvršten u kanon jugoslavenskog filma’, kaže Nebojša Jovanović, urednik monografije o Krvavcu, redatelju filmova ‘Most’ i ‘Valter brani Sarajevo’. – Njegovi filmovi učili su me prijateljstvu koje nije tek jedan od mnogih društvenih i emotivnih odnosa, nego je privilegirano, uzdignuto u vrhunski etički princip. Mada ono nije uvijek imalo taj status za Krvavca: u filmskom debiju ‘Vrtlog’, status vrhunskog etičkog ideala rezervira za očinsku žrtvu gdje se primjerice otac četnik žrtvuje za sina partizana i, posredno, za njegove ideale. Ipak, Krvavac kao da je brzo shvatio da očinska žrtva ne može biti vrhunski etički princip – jer je utemeljena ‘u krvi’. Zato se u narednim filmovima slavi povezanost, privrženost ljudi koji nisu u rodu. To su Šarac i Ivan u ‘Diverzantima’, Bambino i Zavattini u ‘Mostu’, a u filmu ‘Partizanska eskadrila’ imamo dva para prijatelja. Po pravilu, sastavni dio tih prijateljstava je smrt: nekada jedan prijatelj žrtvuje svoj život za dobro drugoga, a ‘Most’ nudi obrat te scene – Bambina mora ubiti njegov prijatelj Zavattini, da bi ga poštedio mučenja. Mislim da je za Krvavca prijateljstvo, najsažetije, ljudsko postojanje po sebi – ističe Jovanović. Dragan Grozdanić za Novosti 11.11.2019.

Odiseja jednog hrvatskog vojnika 1914/15

Mirko Livadić: Odiseja jednog hrvatskog vojnika 1914/15, Zagreb, 1916. Knjiga sadrži 3 zemljovida, 10 slika i 40 reklama. Meki uvez, 62+23 str. Mjestimice podcrtavano olovkom.

Die Italianische Armee

Die italienische Armee. Mit zahlreichen Textskizzen, Adjustierungsbildern, Kulturtypen und charakteristischen Landschaftsbildern. Fünfte, veränderte Auflage.

Srebrna rijeka

Nick Jordan mladi je novinar koji željno očekuje veliku priču. Orlando Menoni je čistač iz Urugvaja koji se prisjeća nestalih i pokušava se pomiriti sa svojim gubitkom. Ova priča o dva vrlo različita čovjeka pruža dirljivo i posve originalno viđenje gradfa u kojem Srebrna rijeka dobiva mnogo značenja… Ben Richards (1964) autor je i romana Throwing the House Out of the Window i Don´t Step on the Lines.

Zašto ne ušutiš

U prvoj zbirci priča Jackie Kay prisutna su sva svojstva koja su njezin prvi roman, Truba, učinila omiljenim medu kritičarima i čitateljima. Obični se životi iznenada mijenjaju uslijed tajni ili neke traume u uznemirujuće poznatom svijetu u kojem su ljubav i seks, smrt i obiteljski život od velike važnosti. Napisana jasnom, tečnom i živahnom prozom, knjiga Zašto ne ušutiš još više učvršćuje Jackie Kay kao jedan od najsvježijih glasova suvremene proze bilo gdje u svijetu.

Junf

U romanu Junf, Mary Karr još jednom pokušava pobjeći od uzbuđenja i strahova zbog svog psihičkog i fizičkog buđenja, silovito se sudarajući s autoritetom u svim njegovim oblicima, od ravnateljevog ureda do zatvorske ćelije. Žudeći, poput svih tinejđera, za idealnom ljubavi i izabranikom svog srca s kojim će se ponovno osjećati ispunjeno, ona dijeli sudbinu šarolikog i skandaloznog društva: surfera, jogija, pravih pravcatih genija. Nabrijana, briljantna proza Mary Karr klizi razapeta između sreće i tragedije, lako postoje i drugi memoari koji posvećuju mnogo pažnje procesu samoostva-renja i uništenja, kroz koji prolaze sve mlade djevojke, zajedno sa svom tjeskobom, spontanošću i tromošću koje ga prate, nitko o njemu ne piše kao Mary Karr. Njena je proza blistava i kinematska, njen je humor senzualan i neodoljiv. A životne drame kakve je proživjela, rijetki su iskusili ovako žestoko.

Kako si ga tražila

Roman započinje tragedijom te junakinja postaje udovica. Kroz njezinu priču autor se bavi raznim predrasudama i obračunava se s njima. Piše vjerodostojno i emotivno. Čitatelja se odmah uvlači u daljnje čitanje. Autor je dobitnik treće nagrade za najbolji sonet na Petrarca festu.