Oznaka:

The Comic Book Story of Beer

The World’s Favorite Beverage from 7000 BC to Today’s Craft Brewing Revolution. A full-color, lushly illustrated graphic novel that recounts the many-layered past and present of beer through dynamic pairings of pictures and meticulously researched insight into the history of the world’s favorite brew. The History of Beer Comes to Life! We drink it. We love it. But how much do we really know about beer? Starting from around 7000 BC, beer has emerged as a major element driving humankind’s development, a role it has continued to play through today’s craft brewing explosion. With The Comic Book Story of Beer, the first-ever nonfiction graphic novel focused on this most favored beverage, you can follow along from the very beginning, as authors Jonathan Hennessey and Mike Smith team up with illustrator Aaron McConnell to present the key figures, events, and, yes, beers that shaped and frequently made history. No boring, old historical text here, McConnell’s versatile art style—moving from period-accurate renderings to cartoony diagrams to historical caricatures and back—finds an equal and effective partner in the pithy, informative text of Hennessey and Smith presented in captions and word balloons on each page. The end result is a filling mixture of words and pictures sure to please the beer aficionado and comics geek alike. Paperback – September 22, 2015 by Jonathan Hennessey (Author), Mike Smith (Author), Aaron McConnell (Author, Illustrator)

Konstantin Bogobojazni

Ovo je ispovijest Konstantina, nepoznatog pjesnika koji je u vrijeme ratnog vihora hodao ulicama dobrostivoga grada Zagreba. Nije bio posebno naočit. Nije bio značajan, to ne. Nije bio niti nesretan u ljubavi, l o, to ne, nikako. Mislio je da je predodređen za nešto veliko. Mladi ponekad imaju taj varljivi osjeća Ali ne treba brinuti, dalje od ovih korica neće maknuti. Ovo zadnje, prijeratno ljeto, prošlo mu je u ljubakanjima i opijanju. Ne, nije imućan. Ne posjeduje ništa. Nije proleter, ne osjeća se tako. Nije praktični vjernik. Ne vjeruje u materijalizam. Drži da ljudi nisu postali od majmuna. Misli da su majmuni postali od ljudi. Uza sve poštovanje prema majmunima. Njegova priča počinje tek ujesen. Dakle, u vruću jesen.

Donjodravska obala

Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako očekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave početkom pedesetih godina dvadesetog stoljeća. U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog anđela, živjet će ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevice. Željnih najobičnijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama. Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neočekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neočekivane uloge. Počevši od dječaka Dade kroz čije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, što još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinog pogonskog goriva svake nadolazeće ideologije iza ugla. Prečesto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budućnost. Zato i ne čudi da jedan po jedan samo nestaju s uklete i nostalgične adrese. Da se, kao u filmskom snu, iz De Sicina dvorišta odjednom probude iskošeni – na Wagnerovoj pozornici ništavila. – DAVOR ŠPIŠIĆ

Laku noć, mili prinče

Očekivali su da će se u svježini jeseni ponovo vratiti na svoju svakodnevnu dvostruku stazu. Ali on je umro tijekom praznika. I otada hoda u mojoj glavi. Dok paradiram pred svojim studentima, on je tu, premda ja nisam tako odlučio. Ovim riječima započinje priča o ocu i sinu ili sinu i ocu. Njihov se odnos s godinama mijenjao: nakon idiličnog djetinjstva (svakog Božića zajedno postavljaju jaslice, ljeti idu na pecanje, cijela obitelj nedjeljom odlazi u kino) slijedi razdoblje sinova odrastanja, obilježeno latentnim sukobima (zabrane izlazaka, mladenački bunt, strah od neuspjeha na maturi) i postupnim udaljavanjem koje će dovesti do potpunog prekida veze. Pripovjedač tek godinama nakon očeve smrti shvaća sve vidove tog složenog odnosa i uočava u čemu je griješio. Nije sin jedini koji je propuštao prilike da nešto kaže ili učini. I otac je uvijek bio šutljiv, strog, škrt u pokazivanju osjećaja. Kad je shvatio da njegov sin nije normalan i izuzetan, već drugačiji i da od njega uzalud očekuje unuka, rekao mu je da ga više ne želi vidjeti.

Svako zrno pijeska

Zbirka recenzija svih studijskih albuma Boba Dylana, od nastupnog iz 1962. do godine 2015. Recenzije su pisane za glazbeni portal SoundGuardian, a uz studijske albume analizirana su i sva izdanja iz serijala “The Bootleg Series” objavljena do kraja 2015. Knjiga tako služi kao analitički vodič kroz glazbeno stvaralaštvo velikog američkog kantautora, jednog od najznačajnijih umjetnika proteklih pola stoljeća.

Nekoliko poruka naših sponzora

Knjiga eseja i članaka Nekoliko poruka naših sponzora Borisa Postnikova, jednog od najprisutnijih i lucidnijih medijskih analitičara i kritičara mlađe generacije, svakako predstavlja odmak od traljavih ad hoc interpretacija i površnih kolumnističkih refleksija aktualnih političkih, društvenih i kulturnih fenomena na kakve smo u domaćem medijskom diskursu odavno svikli. Iako povod nalaze u općepoznatim dnevnopolitičkim temama i fenomenima te fragmentima izvučenim iz nepreglednih naplavina hrvatske medijske kaljuže, promatrani zasebno i kao cjelina uknjiženi tekstovi analitičkom i eksplanatornom logikom uvelike nadilaze izvorni novinski kontekst. Postnikov piše teorijski potkovano, stilski suvereno i duhovito te udara u srž problema: šarenu medijsku nadgradnju, prokazivanjem i kritikom njezinih središnjih ideologema, svodi na ključna pitanja baze, upućuje na sveprisutne i imanentne mehanizme i paradokse kapitala te pripadajućih neoliberalnih politika. Svojim analizama medijskog, ali i polja koja se s njim isprepliću i uvjetuju ga, Postnikov se izravno naslanja na najbolju tradiciju domaće kritičke publicistike – od Borisa Budena do Viktora Ivančića – nadopisuje je i nastavlja.

Kronike: prvi dio

Kada se 2004. godine pojavio prvi dio Kronika Boba Dylana, izazvao je nemalu senzaciju u glazbenim i književnim krugovima, a ubrzo nakon toga proglašen je memoarskom knjigom godine. No Kronike nisu klasična memoaristika, one ne slijede pravocrtno vremenski slijed razvoja Dylanove karijere. U pet podužih poglavlja Dylan je izdvojio neke ključne trenutke iz svojega života prikazujući pet lica osobe koju su prozvali Velikim Meštrom Bunta, Prvosvećenikom Prosvjeda, Vojvodom Neposluha, Nadbiskupom Anarhije. Upoznat ćemo mladića kojeg će strastveno usredotočena sposobnost upijanja svih glazbenih utjecaja i imitiranja najvrsnijih uzora dovesti na sam prag kreativnosti, u njujoršku zimu, u plamteću jezgru glazbenih previranja, u doticaj s divovima folka. Upoznat ćemo uspaničenog Mesiju, Proroka i Izbavitelja na vrhuncu slave koji u sumanutom bijegu od reflektora nasrtljivih medija, znatiželje suludih fanova i planova političkih mešetara pokušava zaštititi svoju obitelj od kaosa i ludila koji ga prate na svakom koraku. Upoznat ćemo i već gotovo zaboravljenu Legendu, kantautora bez iluzija u potrazi za izgubljenom autentičnošću, stalno izmičućim novim glazbenim izričajem i odlutalom inspiracijom.

Drame

Drame: U očekivanju Godota, Svršetak igre i O divni dani

Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa 1806-1814

Arhivski vodič. U izdanju Hrvatskoga državnog arhiva, 2005. godine objavljen je u naslovu spomenuti višejezični tematski arhivski vodič koji na jednome mjestu predstavlja arhivske fondove i serije neposredno i posredno vezane uz francusku upravu, odnosno francuske upravne jedinice koje su obuhvaćale osvojeni istočnoalpski i istočnojadranski prostor između 1806. i 1814. godine. Na potonjim su prostorima organizirane upravne jedinice Kraljevstvo Italije (1806-1809), a potom Ilirske Pokrajine (1809-1814), čije su današnje nasljednice republike Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora. Upravo se u arhivima i arhivskim odjelima tih republika, te u Francuskoj danas može pronaći arhivsko gradivo relevantno za istraživanje spomenutih prostorno-vremenskih okvira. Stoga je ovaj višejezični vodič izuzetno vrijedan i trebao bi postati nezaobilazno priručno sredstvo za pripremu istraživanja raznih aspekata povijesti napoleonskog doba, te uprave i sudstva nakon propasti francuske vlasti na spomenutom prostoru.

Rat i mir

Rat i mit – Politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj postavlja pitanja o vladajućem – od dizajnera identiteta stvorenom, a od države permanentno nametanom – narativu o hrvatskoj državnoj samostalnosti i Domovinskom ratu. Kako suvremena Hrvatska interpretira rat, i zbog čega se od njega nikako ne može udaljiti? Zašto je baš u Hrvatskoj rat središnji dio novog državnog i nacionalnog identiteta? Zašto dizajneri identiteta i veliki dio javnosti panično reagiraju na svaku drukčiju interpretaciju Domovinskog rata? Nije li Hrvatska samu sebe okovala vlastitom selektivnom, tabuiziranom i u značajnoj mjeri falsificiranom interpretacijom prošlosti? Je li društvo koje inzistira na jednom jedinom dopuštenom tumačenju povijesnih događaja sposobno za napredak, za suočavanje s izazovima ideje slobode, na koncu i za vlastiti opstanak? Dejan Jović ovom knjigom nudi demokratski seminar u kojem će se slobodno, bez tabua i bez suvišnih zanosa, raspravljati o navedenim pitanjima. Rastvara mitove jer ih smatra opasnim za slobodu, demokraciju i suverenitet, te nam dobronamjerno ukazuje na to da je politika identiteta u Hrvatskoj danas jedan od glavnih razloga njene stagnacije, pa i nazadovanja. Osnovna poruka Rata i mita jest da hrvatsko društvo treba smoći hrabrosti da se oslobodi nametnutih okova, da umjesto povišenih emocija odabere argument i tako ispuni preduvjet stvarne demokratske tranzicije i napretka.

1609 dana na fronti

Pretisak po prvom izdanju Kanadskog glasnika 1930. Winipeg, Canada. Priredio za tisak Petar Stanković.

Ubojice cvjetnog mjeseca : umorstva u okrugu Osage i osnivanje FBI-a

Istinita priča o jednim od najmonstruoznijih zločina u američkoj povijesti – i prvom slučaju američkog Saveznog istražnog ureda…. Početkom 1870-ih pleme Osaga bilo je protjerano sa svoje zemlje u Kansasu na kamenjar naizgled bezvrijednog rezervata u sjeveroistočnoj Oklahomi. Desetljećima kasnije otkrilo se da pod tim tlom leže neka od najvećih nalazišta nafte u Sjedinjenim Državama. Zahvaljujući tom otkriću, do 1920-ih Indijance Osaga smatralo se najbogatijim narodom na svijetu, gledano po glavi stanovnika. Javnost je opčinila imućnost plemena, u oštroj opreci sa slikom o američkim Indijancima koja je potjecala još iz doba brutalnih prvih susreta njih i bijelaca. Novinari su dražili čitatelje pričama o „crvenim milijunašima“ koji žive u vilama od cigle i terakote, nose krznene kapute i voze se u autima s vozačima. Tada su, međutim – jedan po jedan – Osage počeli umirati. Ustrijeljeni, otrovani, stradali u eksploziji, preminuli naizgled prirodnom smrću – Osage kao da su tijekom nekoliko godina sustavno istrebljivani, a glavne žrtve tajanstvenih umiranja bili su pripadnici obitelji Mollie Burkhart, Indijanke udane za bijelca Ernesta Burkharta i jedne od najimućnijih pripadnica plemena. S obzirom na to da je broj tragično preminulih nastavio rasti, ali kako pošteđeni nisu bili niti oni pošteni pripadnici zakona koji su pokušavali riješiti misterij, u rješavanje slučaja uključio se novoosnovani Istražni ured. Njegov mladi, ambiciozni ravnatelj J. Edgar Hoover angažirao je bivšeg teksaškog rendžera Toma Whitea, a ovaj je sastavio tim tajnih agenata, koji su, u suradnji s Osagama, počeli razotkrivati jednu od najnevjerojatnijih zavjera u američkoj povijesti…