Oznaka:

Vojvotkinja noći

VOJVOTKINJA NOĆI treći je roman iz serije Očajne vojvotkinje autorice Eloise James. Harriet, vojvotkinja od Berrowa, umorna je od svoje titule i odgovornosti koja s njom dolazi. Dosta joj je pristojnih čajanki i raskošnih balova. Ono što Harriet uistinu želi jest posjetiti zloglasnu zabavu na kojoj može osloboditi svoje najdivljije hirove i žudnje. Ali posjetiti takav događaj – naročito ako je taj događaj razuzdano slavlje lorda Justiniana Strangea, prepun plemićkih lupeža i ništarija, raskalašenih dama i nezakonitih ljubavnika – zasigurno bi izazvalo skandal. I zbog toga se mora prerušiti… Radujući se noći nesputanog užitka, lord Strange šokiran je otkrićem da se ispod odjeće beskorisnog razvratnika krije najljepša žena u dvorani. Zašto žena poput nje riskira vlastiti ugled na njegovoj ozloglašenoj proslavi? I može li je i kako uvjeriti da ostane… zauvijek? O autorici romana Vojvotkinja noći: Eloisa James autorica je niza romana koji su više puta bili među najprodavanijima na popisu New York Timesa. Živi u New York Cityju, gdje predaje na katedri o Williamu Shakespeareu. Magistrirala je na Oxfordu. Dosad su joj na hrvatski jezik prevedeni romani Kad ljepotica ukroti zvijer, Neugledna vojvotkinja, Kako osvojiti vojvodu, Poljubac u ponoć, Bila jednom jedna kula, i Očajne vojvotkinje i Afera prije Božića.

Dvostruka zvijezda

U jednom je trenutku pripiti glumac Lorenzo Smythe – kao i obično – bio u baru, utapajući u alkoholu svoje nedaće i promatrao kako mu karijera propada. Tada mu je jedan svemirski pilot platio piće, a već je u sljedećem trenu Smythe bio na putu za Mars. Odjednom se našao u situaciji da pristaje odigrati najtežu ulogu u svojoj karijeri: ulogu dvojnika jednom važnom, otetom političaru. Na kocki je bio mir s Marsovcima – njegova loša gluma mogla je rezultirati međuplanetarnim sukobom. I sam Smythov život bio je ugrožen – ako ga ne ubiju, uvijek je postojala mogućnost da zauvijek ostane zarobljen u svojoj ulozi!

Digitalna demencija

Ugledni njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer u knjizi Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma upozorava roditelje da djeci, čiji je mozak još u razvoju, ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija. Ključna je premisa da nas elektronički mediji – pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom – „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora te stoga postajemo sve ovisniji o tehnologiji, a naše psihičke sposobnosti slabe. Mnoga djeca nemaju potrebe pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu „uguglati“, kaže Manfred Spitzer. Multitasking ili rad na više stvari istovremeno, sumanuto klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode surfajući i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena provedu pred ekranima elektroničkih medija, djeca će imati to lošije društvene vještine, bit će nesocijalizirana i frustrirana. Manfred Spitzer se pored Nicholasa Carra i Susan Greenfield među prvima usudio javno postaviti logična pitanja povezana s navedenim opasnostima te predložiti i zauzeti se za njihovo rješavanje koje bi bilo utemeljeno na objektivnim znanstvenim spoznajama. Među prvima je spoznao ozbiljnost problema i dao mu odgovarajući naziv – digitalna demencija – koji je danas već postao općeprihvaćen.

Umijeće življenja: Svakodnevica u ljepoti

Živimo neusporedivo lagodnije nego naši predci, obilujemo životnim ugodama, ovladali smo tehnikom i dostignućima, a ipak smo počesto duboko nezadovoljni i prazni nikako ne uspijevajući dohvatiti životnu sreću. U privlačnom obliku jednostavnog razgovora djevojke Nataše i staroga monaha Bogoljuba ova nas knjiga uči da sreća nije cilj, nego posljedica života kakav živimo. Umijeće življenja stoga ne upućuje kako dosegnuti sreću, nego kako živjeti da sreća dođe kao učinak ispunjena života. Poznati duhovni autor o. Marko Ivan Rupnik otkriva da je moguće živjeti drugačije nego što to diktiraju najnovije reklame, živjeti duhovno tako da ono što nosimo u srcu otkrivamo u svakodnevnom životu. Oni koji žive život po Duhu počinju ga zračiti i na okolinu u kojoj se nalaze jer ljubav se ne ostvaruje u mislima, nego se konkretizira i preobražava svu stvarnost počevši od toga kako se odnosimo prema drugim ljudima i prema svijetu općenito, kako upotrebljavamo misao, kreativnost i maštu, kako odgajamo, kako se odijevamo, kako uređujemo dom u kojem živimo, kako blagujemo, kako se zabavljamo, radimo, odmaramo i priređujemo slavlja, kako se suočavamo sa životnim ranama, neuspjesima i poteškoćama… U svemu tome može se otkrivati novi život otkupljenog čovjeka koji smo zadobili na krštenju. Tada vjera postaje oslobađajuća sila, snaga ljubavi koja mijenja svaki detalj i svu cjelinu u sklad i ljepotu. Zahvaćajući iz drevne kršćanske riznice mudrosti, ova knjiga upućuje nas upravo u to otkrivajući nam tako istinsko umijeće radosnoga življenja.

Hrvatska glazba u XX. stoljeću

Hrvatski skladatelji i glazbenici, njihova djela i postignuća, dosezi umjetničke, tradicijske, jazz i popularne glazbe, razvoj glazbenih institucija i festivala, ispreplitanje amaterizma i profesionalizma te tradicije i inovacije u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, glavna su tematska uporišta radova dvadeset i petero uglednih hrvatskih muzikologa, povjesničara glazbe i glazbenih kritičara. Riječ je o tekstovima koji s jedne strane sintetiziraju i valoriziraju dosadašnje spoznaje, a s druge strane otkrivaju neka nova obzorja glazbenoga života u Hrvatskoj, života u kojem se jasno ocrtavaju i odražavaju turbulentni umjetnički, društveno-politički i ideološki pokreti 20. stoljeća.

Venecijanski finale

Slavni dirigent maestro Wellauer nije se uoči trećeg čina La Traviate pojavio na svome mjestu ispred orkestra. Ostao je u garderobi. Otrovana kava bila je posljednja koju je popio u svome dugom i burnom životu… Policijski istražitelj commissario Brunetti morao je riješiti skandalozni slučaj koji je potamnio ugled njegova grada, Venecije. Prvi kod nas objavljen roman Donne Leon čije se svako novo djelo obvezatno nade na vrhu liste najuspješnijih knjiga diljem Europe. Dosad kod nas još nepoznata, Donna Leon smatra se nasljednicom Agathe Christie i Georgesa Simenona, a njezin commissario Brunetti staje uz bok njihovih inspektora Maigreta i Poirota.

Recesija i otpuštanja

Negativne promjene globalno i lokalno utjecale su na gospodarski sustav, sve zajedno pretočene u sveobuhvatan pojam recesija. Recesija u privrednoj aktivnosti popraćena je istodobnim pogoršanjem opće ekonomske klime koja ima negativan odraz u mnogim segmentima poslovanja. Posljedice te klime odražavaju se na poslodavce, zaposlenike, politike i procese unutar poslovanja, zbog kojih su sve češća otpuštanja. Otkaz je bio polazište promišljanja smjera i dosega posljedica koje pogađaju pojedinca, obitelj, poslovne subjekte i na kraju i širu društvenu zajednicu.

Siromaštvo i etika

Siromaštvo se percipira i shvaća kao moralno zlo. Zato je i teško njime se znanstveno baviti. Onaj, naime, koji proučava siromaštvo bavi se objektom koji zapravo i ne bi trebao biti. Siromašan je onaj koji je stalno ili privremeno u situaciji potrebe, ovisnosti ili poniženja, u stanju bespomoćnosti, bespravnosti… Siromahu nedostaju novac, veze, utjecaj, znanje, tehničke kvalifikacije, osobna sloboda, fizička snaga, intelektualne sposobnosti — jednostavno, ljudsko dostojanstvo. Siromah je marginalac, autsajder…, na rubu. Siromah živi od danas do sutra i nema šanse da se bez pomoći drugih oslobodi od takve situacije.

Prijatelji na visokom položaju

Kada commissarija Guida Brunettija posjedi mladi birokrat koji istražuje nepostojanje službene građevinske dozvole za stan u kojem obitava, prvo pitanje koje je Brunettiju palo na pamet, a koje bi palo na pamet i svakom drugom Venecijancu, bilo je to poznaje li ikoga tko bi mogao povući vezu ili pritisnuti dotični vladin ured. Ali kada taj mladić nazove Brunettija telefonski na posao, bjelodano prestrašen, a potom ga pronađu mrtvog nakon pada sa skele, jasno je da se događa nešto mnogo važnije i veće od sudbine Brunettijeva vlastita stana…

Samovoljno ponašanje

Kad je u ured commissarija Brunettija ušla Claudia, jedna od ženinih studentica, moleći ga da za nju ispita zakonske mogućnosti oprosta za zločin što ga je njen djed počinio prije mnogo godina, Brunneti bio je manje zainteresiran za njenu čudnu i nejasnu molbu, a više ga je privukla djevojčina inteligencija i moralnost. No kad je djevojka ubrzo zatim nađena mrtva, Claudia Leonardo više nije bila tek jedna od Paulinih studentica već slučaj kojeg valja riješiti…

I MAYA

A cura di Peter Scmidt Mercedes de la Garza Enrique Nalda

Livada crnog labuda

Livada Crnog Labuda utonula je u sumorno siječanjsko raspoloženje. Jason Taylor, trinaestogodišnji mucavac i pupajući pjesnik, strepi od još jedne smrtno dosadne godine u najmrtvijem seocetu na svijetu, u engleskoj zabiti Worcestershire. Ali u njegov život tek što nisu provalili banda školskih nasilnika, obiteljska kataklizma, Falklandski rat, invazija Cigana i mušičavi stvorovi zvani – djevojke. U svom novom romanu trostruki finalist nagrade Man Booker, David Mitchell, okreće se poluautobiografskoj priči o odrastanju u provinciji ispričanoj u prvom licu. Poslije virtuozne parade višestrukih pripovjedača i polifone strukture “Atlasa oblaka”, David Mitchell progovara intimnim tonom frustriranog, senzibilnog mladca Jasona Taylora koji pokušava naći svoj glas kao pjesnik i dobiti pravo glasa za obiteljskim stolom, izboriti svoje mjesto u škvadri i u srcu tamnooke Dawn Madden. A sve se to događa u davno prošlo vrijeme kad je sve bilo drukčije – telefoni su imali brojčanike, kompjuteri memoriju od 16 kilobajta, djevojke sakoe s podstavljenim ramenima, Duran Duran su vladali top listama, Britanija morima, a svjetska je recesija prijetila…

Ivan Rabuzin

Tekst: Raffaele Carrieri Introduzione Radoslav Putar. I-HR-GB-F-D

Ljudi bez ičega

Prvi puta u hrvatskom prijevodu djelo Ursule le Guin – originalnog naslova DISPOSSESSED – jedan od najpoznatijih znanstveno fantastičnih romana tipa socijalne utopije, a za kojeg je autorica svojedobno bila dobila nagrade Hugo i Nebula. Daroviti fizičar Shevek, čija teorija simultanosti će omogućiti trenutnu komunikaciju te time revolucionirati međuzvjezdanu civilizaciju, živi na polupustinjskom planetu Anarresu, u siromašnom anarhističkom društvu bez vlade i bez privatnog vlasništva. No i to društvo slobodnih pojedinaca ima svojih mana, a Sheveku najviše smeta izoliranost. Njegovo otkriće ništa ne znači na jednom planetu-komuni. Ipak, uspijeva mu svoje radove objaviti na bogatijem susjednom planetu Urrasu, s kojeg su jednom u prošlosti i došli preci današnjih stanovnika Anarresa. Stigavši na Urras, na kojem vladaju potpuno drukčiji, za njega strani i neprihvatljivi društveni odnosi, fizičar biva uvučen u opasnu političku igru. Njegova želja da ljudima pruži veliko otkriće zaustavljena je strahom da bi ono moglo pasti u pogrešne ruke nemoralnih bogataša i vlastodržaca…

Izgubljena prtljaga

Christof, Christophe, Christopher i Cristofol četiri su brata, sinovi četiriju majki, koji žive u četiri kuta Europe i sve donedavno nisu znali jedan za drugoga. Još manje im je bila poznata nit koja ih povezuje: život i sudbina Gabriela Delacruza, strastvenoga kartaša i neuhvatljivoga vozača kamiona, oca koji ih je napustio i o kojemu već dvadeset godina nisu čuli ni slova. Sve do jednoga dana; do sada. Kamo je nestao Gabriel i što mu se dogodilo? Zašto ih je jednoga po jednoga ostavljao i zašto im je nadjenuo isto ime? I zbog čega im se čini da je svoje prste imao čak i u ovom susretu, u ovoj neočekivanoj obiteljskoj fotografiji bez oca? Potraga na koju se tragom svog oca kamiondžije otiskuju kristofori u briljantnom romanu ceste Jordija Puntíja neće nas voditi samo do Frankfurta, Pariza, Londona i Barcelone, nego će nam otvoriti i druge karte: maglovite zemljovide vremena, s humorom i toplinom iscrtane karte ljubavi, prijateljstva i obiteljskih odnosa. Autocestu života.

Grof Karlstein

U noći prije Dušnoga dana, točno u ponoć, u šumama počinje loviti demonski lovac Zamiel, koji uvijek zahtijeva ljudsku lovinu. Ovoga puta žrtve su mu trebale biti dvije sestrice, djevojčice čiji su roditelji stradali u brodolomu, a njihov zli ujak-skrbnik sklopio je pogodbu s demonskim lovcem: dat će ih Zamielu i tako zaštititi sebe. Sestrice može spasiti samo skupina neobičnih prijatelja o čijoj domišljatosti i spretnosti ovisi sve. Ali niz nesretnih okolnosti izbacuje iz igre jednog po jednog. Hoće li ipak stići na vrijeme? Prije mnogo godina bio sam učitelj u višim razredima osnovne škole, a jedna od stvari koje sam svake godine radio bijaše pisanje i postavljanje školske predstave. Kad sam bio dijete, jako sam volio sudjelovati u godišnjoj školskoj predstavi, a kao odrastao čovjek bio sam odlučan u namjeri da se jednako tako dobro zabavim. Prva dječja predstava koju sam napisao zvala se Spring-Heeled Jack, a mnogo godina kasnije preradio sam je u knjigu. Ali prva predstava koju sam preradio u knjigu zapravo je bila treća koju sam napisao – a bijaše to ova, Grof Karlstein. Najbolje u svemu tome, s moga stajališta, bijaše to što sam unutra mogao ubaciti sve što sam htio: duhove, komediju situacije, specijalne efekte i glazbu. Glazbu je skladala učiteljica imenom Rachel Dixon (koja je kasnije i sama postala spisateljicom), a bila je to zaista prekrasna glazba. U Grofu Karlsteinu sam želio imati natjecanje u pucanju pa sam ga ubacio. Želio sam i magični ormar sa svakojakim polugicama, tajnim pretincima i stvarima koje zuje kad potegneš žicu pa smo takav i napravili…