Oznaka:

Uvod u filozofiju religije

Knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Brian Davies je kratkim Uvodom u filozofiju religije obuhvatio granično područje zajedničko i filozofiji i religiji. Logički dokazi o opstojnosti Boga iz najnovije logičke teorije dvadesetog stoljeća predstavljeni su metodom verifikacije i falsifikacije. Slijede ontološki i kozmološki dokazi te dokaz uređenosti. Naslovi poglavlja su: Iskustvo Boga, Božji atributi, Vječnost i sveznanje, Moralnost i religija, Čudo i Život nakon smrti.

Pepeljugino maslo

Dajte kolumne ženama! Tena Štivičić ovom knjigom pokazuje da je savladala majstorstvo kolumne. Kolumna nije lak književni oblik kao što se to na prvi pogled čini. Drugi književni oblici ne pretpostavljaju nužno čitaoca, dok je u kolumni čitalac gotovo koautor. Autor kolumne je tu da bi svoga čitaoca zabavio, prenuo iz letargije, zainteresirao, ponukao na misleni dijalog, i sve to u ograničenom broju riječi. Tena Štivičić piše opušteno, “prirodno”, bez posrednog ili neposrednog pozivanja na autoritete, kao i bez imalo ambicije da to sama bude. Ona se pozicionira kao sugovornik, pritom samu sebe definira i statusno, i socijalno, i dobno, i rodno, čime sa svojim čitaocem odmah uspostavlja fair play odnos. Njezine kolumne su ugodne za čitanje (ugoda je prava riječ!), ona ne popuje, ne mudruje, ne prenemaže se, ne arbitrira i ne nameće svoje mišljenje. Njezin jezik je elastičan, nepretenciozan, urban i opušten. Tena Štivičić je šarmantna, sigurna u sebe pripovjedačica, koja savršeno koristi oblik trošne i potrošne kolumne da bi progovorila o širokom rasponu tema oko kojih se vrte naši svakidašnji životi. U hrvatskim novinama, gdje je pravo na kolumnu ne samo muško nego i doživotno i gdje je kolumnistički narativ umoran, sumoran i nepodnošljivo pametujući, kolumne koje bez puno “cifranja” ispisuje Tena Štivičić pravo su osvježenje. Dubravka Ugrešić

Špijunka

U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća. Bila je žena s mnogo imena: Margaretha Zelle, ime što ga je dobila po rođenju, gospođa MacLeod, kako je bila znana na Javi, Mata Hari, slavna plesačica u Parizu te agentica H21, kako su je nazivali Nijemci za vrijeme rata. Paulo Coelho plete priču o njezinu životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše odvjetniku iz zloglasnog zatvora Saint-Lazare u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatočena zbog optužbe za špijunažu. To je pismo zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.

Na festivalu Vajldvud

Nakon što je u potpunosti osujetila ZLOBNU ZAVERU pokvarene vilenjakinje, Kili Hartvud je spremna da se zabavi na predstojećem renesansnom festivalu. Super je to što je upoznala svog tatu vilenjaka, ali to što kampuju u prikolici koju je sam sastavio i što žive kao u XVI veku baš i nije sjajno. Kili više prija da se tušira toplom vodom i da nosi sat na ruci, molim lepo. A i neki kul novi mobilni telefon dobro bi joj došao. Kako se, međutim, VILE POJAVLJUJU NA NAJČUDNIJIM MESTIMA, pošto je došlo do nesporazuma sa računom za kreditnu karticu, i zbog one zločeste, uštogljene vilenjakinje Ilaje, Kilini planovi da se prepusti uživanju potpuno su uništeni. Živeti životom vilenjaka baš i nije tako očaravajuće… A ONDA SE POJAVLJUJE JEDNOROG.

Hagioterapijska ljekarna

Ova knjižica je plod triju studija hagioterapije održanih 2009., 2010. i 2011. godine u Zagrebu i osobito trećeg studija koji je bio praktičan i konkretan u terapijskom pogledu. No, ona je obogacena i novim praktičnim saznanjima iz rada s hagiopacijentima. Osim toga Lela Crnek radi i na hagioterapijskim istraživačkim projektima s liječnicima, te je knjiga i time uvjerljivija. Knjiga svestrano pokazuje puteve prema duhovnom zdravlju. Njome se mogu služiti prvenstveno hagioasistenti, stručnjaci na području hagioterapije. Njima je ona neophodan vademecum u brzom snalaženju pri odabiru terapije. Ona, međutim, jednako treba svim hagiopacijentima, a to je svaki čovjek ove zemlje. Svi smo ranjeni iskonskim grijehom i zlima svijeta, svi drhtimo pred nepoznanicama života i budućnosti, svi smo okrivljeni, svi tražimo smisao svog hodanja zemljom. No, ona će osobito biti veliki pomoćnik u kući ranjenicima duhovne duše, traumatiziranima, onima koji se već liječe u nekom od centara za hagioterapiju. Ona je produžetak terapijskog postupka započetog u centru.

Život vilenjaka

Ratovi se odvijaju na bojnim poljima ali se o njima odlučuje u kabinetima vladara koji su stručnjaci za upravljanje svijetom mašte. Pa ipak, postoje i druga mjesta, i drugi svjetovi mašte… Želim da mi pričaš o onome što vidiš i čuješ, o pjesmama koje čitaš i o snovima koje sanjaš. Teško je u početku odrediti što to veže protagonistice novoga romana proslavljene spisateljice Muriel Barbery Život vilenjaka. Mariju koja živi u seoskoj zabiti francuske pokrajine Burgundije i djevojčicu po imenu Clara koja se, nakon djetinjstva provedena u Abruzzu, seli u Rim gdje su je poslali kako bi razvila svoj nesvakidašnji dar za glazbu. Ta je veza tajna: i jedna i druga su, svaka na svoj način, povezane sa svijetom vilenjaka – svijetom umjetnosti, invencije i tajanstvenog, ali i svijetom prožetosti s prirodom koja ljudskome životu daje njegovu puninu i ljepotu. Međutim, ljudskome rodu prijeti opasnost od jednog izgubljenog vilenjaka i samo će Maria i Clara, ujedinjenim snagama, moći osujetiti njegove opasne planove… Epska bitka između snaga koje žele ponovno uspostaviti sklad u svijetu i onih koje ga žele definitivno uništiti, odvijat će se u oba svijeta, a pobjeda ovisi o pomoći stanovnika svijeta skrivenog ljudskom oku…

Godina potopa

Na istoku sunce sve jače prži i daje crvenu nijansu plavosivoj maglici koja obilježava daleki ocean. Strvinari koji se gnijezde na telefonskim stupovima šire krila kako bi ih osušili. Zrak blago miriše na paljevinu. Bezvodni potop – pošast stvorena ljudskom rukom – donio je kraj svijeta.

Kraljica Terlinga

Čarobna, pustolovna, ljubavna, tajanstvena priča o mladoj princezi koja mora da povrati presto svoje preminule majke, nauči da vlada i pobedi Crvenu kraljicu, moćnu i zlu čarobnicu, koja je odlučila da je uništi. Na svoj devetnaesti rođendan Kelsi Rali Glin, odrasla u egzilu, kreće na opasno putovanje u zamak u kojem je rođena da nasledi presto koji joj pripada. Jednostavna i ozbiljna devojka koja voli knjige i učenje, Kelsi vrlo malo nalikuje na majku, sujetnu i lakomislenu kraljicu Elisu. Premda je neiskusna, Kelsi nije bespomoćna: oko vrata nosi safir Terlinga, dragulj neverovatne moći, a prati je kraljičina garda, red hrabrih vitezova na čelu sa zagonetnim i predanim Lazarom. Sve će joj to biti potrebno kako bi preživela spletke neprijatelja koji će iskoristiti sva oružja – od profesionalnih ubica do crne magije – samo da je spreče da ponese krunu. Uprkos kraljevskoj krvi Kelsi se oseća nesigurno, kao dete koje treba da vodi narod i kraljevstvo o kojem skoro ništa ne zna. Ali ono što otkrije u prestonici promeniće sve i suočiti je sa strahotama koje nije mogla ni da zamisli. Jedan događaj će napraviti metež u Kelsinom kraljevstvu i uzrokovati osvetu Crvene kraljice, tiranke iz susednog Mortmejna. Tada će Kelsi shvatiti kome među slugama, aristokratijom i sopstvenom gardom može zaista verovati. Njen zadatak da spas? kraljevstvo i ispuni svoju sudbinu tek je počeo – čudesno putovanje samootkrivanja i vatrena borba koja će od nje stvoriti legendu… ili je uništiti.

Vilina sonata

Zar ne znate šta se dešava onima koji su u stanju da vide vile i vilenjake, a ne mogu da kontrolišu tu svoju magičnu sposobnost?

Kći šumskog vilenjaka

Devojčici su još u Los Anđelesu školske predstave sa srednjovekovnom tematikom bile najveća noćna mora.Kili je smislila kako da se oslobodi ove srednjovekovne maskarade, ali dok u tajnosti kuje zaveru, neobične, čak zastrašujuće stvari počinju da se događaju. Uši pojedinih učesnika festivala, uključujući i zgodnog Šona O`Vuda, potpuno su identične njenima. Kada Kili stekne sposobnost da vidi vilenjake i počne da komunicira sa drvećem, postaće joj jasno da otac ima da joj objasni neke stvari.

Tajna šume užasa

U trećem delu popularne trilogije Renesansni festivali, koja je dobila i brojne pohvale kritike, šesnaestogodišnja Kili Hartvud nevoljno se pridružuje svom ocu u Šumi Užasa. Iako je njena veza sa Šonom obećavala, sada se prekinula, „pravi“ prijatelji su otišli, a njen tata je isuviše okupiran obavezama koje ima kao gospodar šume. U međuvremenu, raskol koji odvajkada postoji u Kilinoj porodici i među vilenjacima dostiže tačku ključanja jer ljudi i mračne magijske sile pokušavaju da uzurpiraju magijski svet vilenjaka. Sudbina Šume Užasa i svih njenih stanovnika sada je u Kilinim rukama.

Vilina balada

U ovom hipnotišućem nastavku Viline sonate, gotovo natprirodna muzička nadarenost Džejmsa Morgana privukla je Nualu, vilinsku muzu, kradljivicu duša, koja se hrani kreativnim energijama izuzetnih ljudskih bića sve dok ne umru. Za vreme saradnje na jednoj kompoziciji, između Džejmsa i Nuale neočekivano dolazi do međusobnog divljenja i ljubavi. Međutim, Džejmsa ubrzo počinju da proganjaju strašne vizije smrti, koje mu govore da su u lov na Nualu krenule ostale vile. U želji da je spase, on se upušta u bitku sa kraljicom vila koja može biti pogubna za njegovo srce.

Očevi, gdje ste?

Dijete nije rođeno da čuva brak roditelja. Roditelji moraju čuvati svoj brak zbog sebe i djeteta. Porod djeteta se ne smije pretvoriti u krizu braka a niti u instrument rješavanja te krize. Očevi trebaju shvatiti da žena, postavši majka, ne prestaje biti njihova žena, pa bi se trebali tako i ponašati, ako doista žele dobro sebi, ženi i djetetu!