Martina Mlinarević-Sopta, jedna od najpoznatijih internet kolumnistica ovih prostora pred vas donosi nešto posebno. Upravo “Neprocjenjivo“. Knjigu koja je živi spomenar ljudi kojih nema više i koji su svakodnevno tu, knjiga koja se ne pročita da se ostavi, nego se nosi uvijek sa sobom, jer u svakom danu i svakom razdoblju svog života ćete u njoj naći nešto što će vam upravo tada najviše trebati. Priče radi kojih se smijete i plačete. Obični, a tako veliki junaci koji će probuditi sve ono najdublje u vama. Priče koje svi šutimo u sebi. Pejzaži radi kojih će vam se činiti da iako samo listate te stranice, vi zapravo osjetite tu buru, i šum rijeke, i boju svakog sutona. Bosna i Hercegovina na jedan jedinstven način. Kroz lica stvarnih ljudi. Opipljiva radost i istinska bol. Sve to kroz specifičan optimizam, britkost i Martini svojstven, unikatan izraz u pisanju.
Mala antologija poslovica razni’ naroda i jezika. Izabra, složija i na opuzenski pučki govor rvackoga jezika prinija Vojislav Vojso Mataga
Sisačka bitka. Tristogodišnjica u spomen boja sisačkoga god. 1593. Pretisak knjige iz 1893., tisak S. Jünkera, Sisak
Što je generativna gramatika, Uvod u formalni aparat generativne gramatike, Rana teorija, Standardna teorija, Preinake, Teorija načela i parametara, Minimalistički program
Kokain šmrču svi. Političari, novinari, odvjetnici, mafjaši… Troše ga mladi željni zabave, prostitutke dok orgijaju na jahtama, godinama se vuku linije bijelog po noćnim klubovima uz zvuke DJ Krmka: „Cijelo selo šmrče bijelo.“ Otkrivamo kako i odakle kokain dolazi u Hrvatsku, tko su ljudi koji ga krijumčare, tzv. mule. Oni su nam ispričali kako su preživjeli u južnoameričkim zatvorima smrti. Otkrivamo i kako sve domišljati Hrvati krijumčare drogu. Policajci su nam objasnili kako se bore protiv dilera, a doznat ćete i kakvi su epilozi presuda izrečenih uhićenim dilerima. Mogućnost enormne zarade uvijek je povezana s visokim rizikom pa su neki Hrvati poslove s drogom i nastojanje da dođu do novca od preprodaje kokaina platili glavom. I u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Roman U ZEMLJI BIJELOG OBLAKA je prvi dio čarobne novozelandske trilogije Sare Lark. Helen, guvernanta iz Londona, već je gotovo izgubila nadu da će zasnovati vlastitu obitelj kad je naišla na oglas u crkvenom listu. Zajednica u Christchurchu na Novom Zelandu traži žene za usamljene članove “na dobrom glasu”. Nakon kratkog dopisivanja sa “seoskim džentlmenom” Howardom O´Keefeom, Helen odluči otputovati, a za putovanje zarađuje prateći djevojčicu iz sirotišta. Sarah Lark jedna je od najpopularnijih i najčitanijih suvremenih njemačkih književnica. Na hrvatski su joj prevedeni romani U zemlji bijelog oblaka, Pjesma Maora te Ljubav na kraju svijeta koji zajedno čine trilogiju. Svi se romani mogu čitati i odvojeno. Pod pseudonimom Ricarda Jordan, Sarah Lark poznata je kao autorica povijesnih romana. Živi i radi u Španjolskoj.
Ostali autori: Lindsay Harrison Opis: Ovaj i onaj svijet u očima jedne vidovnjakinje. Istraživanje najveće svjetske vidovnjakinje u području onostranog. Jeste li se ikada pitali koja je svrha našeg života? Što se događa s nama kad umremo? Je li to zaista kraj svega i ako nije kako izgleda mjesto na koje odlazimo? Postoji li život poslije života? Što su duhovi i trebamo li ih se bojati? Postoji li slučajnost ili je sve što nam se događa zapisano negdje, možda smo mi sami na početku svoga putovanja odabrali sve radosti, tuge i izazove s kojima ćemo se sresti? Odgovor na sva ta pitanja i na još mnoga druga daje knjiga Ona strana i povratak najpoznatije svjetske vidovnjakinje Sylvie Browne u kojoj ona govori o svojim iskustvima sa životom poslije života i četvrtom dimenzijom koju naziva Ona strana.
Potcrtavano (uredno). O piscu i djelu, Značenje seksualnosti, Seksualnost djeteta, O pubertetu, Seksualnost pubescenta, O seksualnom vaspitanju, Put ka zrelosti, O ljubavi, Diferencijalna psihologija polova, Razgovor o moralu u seksu, O braku, Na kraju puta
Knjiga prva zbirke međimurskih pučkih popijevki
Trenutačno živim u najnesretnijem raspoloženju koje možeš zamisliti. Pa ipak, ma kako to bilo čudno, ne osjećam tugu a ni razočaranje. Veoma mi je žao onih koji su imali tu nesreću da imaju lošeg muža, lošeg sina i lošeg oca kakav sam ja bio. Stoga, zbogom svima. Nisam pokušao – barem to nisam pokušao svjesno – na bilo koji način opravdati sama sebe ovim tekstom. Tako se u jednoj od autobiografskih priča u ovoj knjizi ispovijeda Ryunosuke Akutagawa, uz Tanizakija, Kawabatu, Mishimu, Oea i Murakamija jedan od najznačajnijih, najoriginalnijih i najprevođenijih japanskih književnika prošlog i ovog stoljeća. Objavio je oko dvjesto priča (prava mala remek-djela zbog kojih je prozvan ocem japanske kratke priče), haiku pjesama, eseja i kritika u kojima se odražava njegovo visoko obrazovanje ali i duboka psihoanalitička pronicavost. Pridavao je iznimnu važnost svom književnom stilu i pravi je perfekcionist u izboru riječi i gradnji rečenica – izričaj mu je originalan i živopisan, istovremeno sažet, gotovo asketski, kao ‘izmišljen’ za formu kratke priče. U zbirci Kappa i druge priče objavljene su, mahom autobiografske priče, koje su prvi put prevedene na hrvatski jezik u prijevodu Voje Šindolića.
Rečnik aktuelnog beogradskog žargona. Preko 4000 novih žargonskih reči i izraza koji se mogu čuti na ulicama Beograda. Namenjen svima, prvenstveno mladim ljudima – da upotpune svoje znanje o jeziku i da se zabave. Prvi i jedini rečnik savremenog beogradskog žargona. Izdavački poduhvat godine u oblasti specijalizovanih rečnika. Autori su u ovom specijalizovanom rečniku sa više od 4000 odrednica žargonskih reči i izraza pokušali da prikucaju na papir najnestalniji deo srpskog jezika, koji se mogao čuti na beogradskim ulicama u poslednjih deset godina. Rezultat njihovog napora je šarmantna i duhovita knjiga, namenjena pre svega alternativcima, mladim piscima, navijačima, rokerima, studentima, klincima i svima onima koji svakodnevno šifriraju standardni jezik, kako bi upotpunili svoje znanje i dobro se zabavili, ali i onima kojima je ovaj, najsočniji i najživlji segment jezika uvek izmicao ili su ga se svesno odricali sa moralizatorskim predrasudama, da bi o njemu eventualno napisali željeni magistarski rad iz liberalne lingvistike. Rečnik savremenog beogradskog žargona (Istar, 2000.) kupi ceo onaj nanos slenga koji je prevejao konzervirani Rečnik srpskog žargona Dragoslava Andrića iz 1976. godine.
