Roman o Georgu, petnaestogodšnjem dečaku, čiji se život u potpunosti menja kada dobija pismo od oca, koji je umro kad je dečak imao četiri godine. Uzbudljivo i zabavno pismo o misterioznoj devojci s pomorandžama, koje zajedno sa Georgom čitamo, zapravo je prelepa i dirljiva ljubavna priča. Kroz pitanja koja otac postavlja sinu, Gorder se i u ovoj knjizi bavi večitim pitanjima o nastanku sveta i čoveka, o tajni univerzuma. Devojka s pomorandžama je svojevrsna oda životu, priča o potrazi za pravom ljubavi i o hrabrosti da se u životu biraju oni teži putevi za postizanje ciljeva. I u ovom romanu, kao i u prethodnim, Gorder pokazuje da je majstor originalne kompozicije. Njegovo znanje i veština pisanja inspirišu čitaoce širom sveta da postavljaju pitanja i da razmišljaju o sebi i svom mestu u istoriji i svetu oko nas. Justejn Gorder je rođen 1952. godine u Norveškoj. Njegovo najpoznatije delo, roman o istoriji filozofije Sofijin svet, prevedeno je na preko četrdeset jezika, a štampano je preko 30 miliona primeraka širom sveta. Sa suprugom Siri Danevig ustanovio je Nagradu Sofija, koja se od 1997. godinama dodeljivala insitucijama ili pojedincima koji daju značajan doprinos očuvanju životne sredine i održivog razvoja i ulažu napore u podizanje svesti i ostvarivanje alternativa savremenom razvoju ljudskog društva. Živi u Oslu.
YOUCAT (Youth Catechism) je prvi katolički katekizam za mlade vrijedeći za cijelu Crkvu. Ovaj jedinstveni vjerski priručnik pisan jezikom mladih, originalna je i privlačna sadržaja, s mnoštvom fotografija u boji i vrlo atraktivnim grafičkim elementima. Predgovor Katekizmu napisao je papa Benedikt XVI. žarko ga preporučivši svim mladim katolicima, kao nužno sredstvo za upoznavanje vlastite vjere. Knjiga je već i na hrvatskom jeziku doživjela svoje II. izdanje.
Bolujem od rijetke i slabo poznate bolesti. Ukratko, alergična sam na sve, na cijeli svijet. Ne napuštam kuću, zapravo nisam izašla iz nje već sedamnaest godina. Jedini ljudi koje viđam su mama i moja njegovateljica Carla. Međutim, jednog dana se ispred susjedne kuće pojavio kamion za selidbe. Pogledala sam kroz prozor i ugledala njega. Visok je, mršav i sav u crnom – crna majica, crne traperice, crne tenisice i crna kapa koja mu potpuno prekriva kosu. Zamijetio me kako virim kroz prozor i uzvratio pogled. Gledali smo se bez treptanja. Nisam mogla skrenuti pogled. Zove se Olly. Možda i ne možemo predvidjeti budućnost, ali ponešto ipak možemo. Na primjer, sigurna sam da ću se zaljubiti u njega. I to će potpuno sigurno biti prava katastrofa.
Samo jedna suza iskrene ljubavi dovoljna je da promijeni sudbinu svijeta… I nečijeg srca. Duboko skrivajući svoju tugu, sedamnaestogodišnja Eureka nikome ne dopušta da joj se približi. Nakon što je u bizarnoj nesreći izgubila majku, a ona sama čudom izvukla živu glavu, stvari koje je nekada voljela sada joj postaju besmislene. Želi pobjeći od svega, ali onda se pojavi Ander, neobičan mladić na kojega nailazi kamo god krene i čije su oči za nju duboke poput oceana. Zahvaljujući mističnoj knjizi pisanoj neznanim jezikom koju joj je u nasljedstvo ostavila majka, Eureka doznaje za drevnu legendu o djevojci slomljena srca koja je toliko plakala da je svojim suzama potopila cijeli kontinent. Malo po malo ona shvaća da su podudarnosti između njezina života i legende prevelike da bi bile slučajne… Eurekine suze potopile su zemlju i sada se uzdiže Atlantida na čelu sa zlobnim kraljem Atlasom. Jedina ga ona može zaustaviti – ali prvo mora naučiti kako se boriti s njime. Zajedno s Anderom uspješno prelazi ocean te biva zatečena turobnim svijetom – posljedicom potopa što ga je sama uzrokovala. Ali mračne tajne skrivaju se u dubinama – je li Eureka dovoljno jaka da porazi Atlasa ili je njezino bolno srce upravo ono što njemu treba kako bi uzdignuo svoje kraljevstvo? Eureka ima priliku spasiti svijet,…
Prva knjiga Albera Kosrija, zbirka priča Ljudi koje je Bog zaboravio, objavljena je početkom četrdesetih godina minulog veka istovremeno na arapskom i engleskom i, uz posebnu preporuku Albera Kamija, velikog poštovaoca Kosrijevog dela, na francuskom jeziku. U isto to vreme Kosri je iz rodnog Kaira došao u Pariz i tu ostao do kraja života, napisavši, ukupno, samo osam knjiga, koje su ostavile značajan trag u francuskoj književnosti. Pisao je na francuskom, ali su likovi njegovih priča smešteni u Egipat. Jedan drugi veliki pisac, Henri Miler je, kao i Kami, nesumnjivo bio dirnut apsurdnošću situacija u Kosrijevim delima. S jedne strane, jednostavan narod, krotak, stvoren da bude srećan, prelepa zemlja, otelotvorenje lepote, a s druge strane, ubitačno siromaštvo, surovo i bezizlazno. Henri Miler je i preveo ovu knjigu na engleski jezik.
160 godina fotografske umjetnosti. Riječ je o temeljnom djelu koje uvodi čitatelja u opće poznavanje osnovnih osobina fotografije, a istodobno upućuje čitatelja na razumijevanje svih karakteristika ovog medija. Knjiga je namijenjena širokoj čitateljskoj publici. Ovdje se ne misli samo navelik broj fotografa amatera i profesionalaca, već i generaciju koja tek sada stiče osnovno znanje o fotografskom mediju.
Urednik i predgovor Davor Matičević. Tekstovi Vladimir Gudac, Želimir Koščević, Sandra Križić Roban, Đurđa Milanović, Rene Bakalović, Albert Goldstein. Dizajn Mladen Galić. Fotografije Fedor Vučemilović.
Međunarodna izložba fotografije 1996. do 2005.
Velid Đekić : Važno je ne plašiti se večernjeg vlaka.
Od Vinodolskoga zakona do naših dana.
Urednici Z. Buljević, A. Verzotti
Tvrdoglava, inteligentna i neodoljivo duhovita Flavia de Luce djeluje starije od svojih 11 godina, no čitatelji koji su je upoznali u prethodne dvije Bradleyeve knjige znaju da ona ima i ranjivu stranu – a to se najbolje vidi u njezinom odnosu s distanciranim ocem i sestrama koje je neprestano i okrutno zadirkuju. Dok Flavija rješava svoj najnoviji slučaj, njezina je obitelj na rubu bankrota. Njezin otac prodaje na aukciji svoje dragocjene ljubljene poštanske marke i obiteljsko srebro. Usred obiteljske krize nezaustavljiva mlada detektivka istražuje slučaj premlaćivanja ciganske vračare i ubojstvo lokalnog kradljivca povezano sa skupinom pripadnika vjerskog kulta, lokalnom antikvarnicom i nestankom djeteta. Zvuči zamršeno? I jest, no Bradleyevo pripovjedačko umijeće sve povezuje u tečnu i uvjerljivu priču – uzbudljivu, napetu i začuđujuće nevinu unatoč mračnim zbivanjima u njezinu središtu.
Opsežna, a opet sažeta, jer u njoj ima doživljaja za mnoge živote, romansirana biografija Vošicki prati život tog češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode. Sukobljavali su se u Vošickom izdavač-entuzijast, idealist i vjernik knjige s nužno komercijalnim tiskarom. Zapamćen je po objavljivanju djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio. Sve to mu nikako nije pomoglo u doba NDH-a, začudo ni u doba Jugoslavije. Nakon velikog uspjeha romana Mogla bi se zvati Leda novi roman Marka Gregura osim što prikazuje život Vinka Vošickog povremeno je i literarizirana monografija Koprivnice, leksikon imena i galerija karaktera, dramatizirana fiktivnim likovima poput obitelji Ružić i Rosenberg. Velika je ovo priča o pravom čovjeku u krivim vremenima, o dvama svjetskim ratovima i nebrojenim političkim prevratima, usred kojih je Vošicki pozdravljao s „Got do kristi Kunst“ (Bog uskrisi umjetnost). E, pa ovaj roman čini baš to i vraća dio duga gospodinu Vošickom.
Calla Fletcher bila je beba kada je njezina majka zaključila da nije u stanju živjeti u aljaškom gradiću, kamo ju je dovela ljubav prema pilotu Wrenu, Callinu ocu. S djetetom je napustila Aljasku, ali i čovjeka za kojeg je bila uvjerena da je ljubav njezina života. Dvadeset i šest godina kasnije Calla ne poznaje oca. Jedini kontakt koji je s njim imala bio je telefonski, i to dok je bila djevojčica. Međutim, kad dozna da je teško bolestan, zna da više ne može izbjeći putovanje u zabačeni gradić u kojem je rođena. Ništa ju nije moglo pripremiti na Aljasku kakva ju je dočekala, hladna i surova. No sa svakim novim danom koji provede tamo, Calla otkriva da se iza sve te grubosti kriju ogromna srca. Osobito jedno – ono koje će Callu dovesti u iskušenje. Smije li ponoviti grešku svoje majke i zaljubiti se u aljaškog pilota? U muškarca koji ne poznaje život grada niti ga ima ikakvu namjeru upoznati? Ne odveć sretnog, ali ponosnog muškarca kojem su pilotska kabina i malena zajednica skromnih mještana cijeli – i jedini – život?
