Napokon ljubav

Upoznajte Cleo Quinn – mladu, neovisnu ženu, profesionalnu vozačicu automobila koja nema najbolja iskustva s muškarcima. Oduvijek živi sama, a sve su joj veze završile loše… No, sada upoznaje Willa – zgodan je i pažljiv, mogao bi biti Čovjek njezina života. Izgleda da se stvari mijenjaju na bolje za nju… osim njezina malenog problema s velikim egom. Johnny La Venture, nevjerojatno talentirani kipar i njezin osobni neprijatelj iz djetinjstva, vraća se u njihov maleni gradić i muči je kao da nikada nije niti otišao. U međuvremenu, Cleina sestra Abbie također ima problem: njezin muž iznenada postaje hladan i distanciran te ona odlučuje doznati zašto. Hoće li neočekivana istina biti i kraj njihova do sada sretna braka? Sestre će otkriti da se prošlost može vratiti i progoniti nas, a ljubav procvati na najneobičnijim mjestima…

Slavujevac

Zaboravljeno pjesništvo – viši stadij evolucije

Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća

U središtu zanimanja knjige Petra Popovića Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća je dvojba: može li se suvremeni međunarodno-pravni poredak utemeljen stvaranjem UN-a 1945, primijeniti na tri kritična područja međunarodnih odnosa, koja u 21. stoljeću prijete urušavanjem samog poretka kao takvog. Prvo, je li moguće pravno regulirati transnacionalni kapital, čiji tokovi i oscilacije ugrožavaju globalni gospodarski sustav. Drugo, je li moguće pravno regulirati kibernetski prostor, čija virtualna sfera s kiber-terorizmom, kiber-kriminalom i kiber-ratom predstavlja realnu prijetnju međunarodno-pravnom poretku. Treće, je li moguće pravno utemeljiti klimatski režim, kako klimatske promjene u skorijoj budućnosti ne bi s mogućom klimatskom kataklizmom dovele do potpunog urušavanja međunarodnog poretka. Odgovore na ta pitanja, koja ulaze u bit današnje globalne krize međunarodnog poretka 21. stoljeća, ova studija razmatra kroz sintezu svih relevantnih teorijskih pravaca u teoriji međunarodnih odnosa. Zašto su u središtu pozornosti ove studije baš te tri sfere kao izravne ili neizravne posljedice društvenog djelovanja, a ne, primjerice, neka druga, možda čak i važnija pitanja za današnji međunarodni poredak, npr. međunarodni terorizam, fundamentalizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, pravo na samoodređenje itd.? Razlog je jednostavan: za razliku od većine odnosa među državama u posljednjih nekoliko stoljeća, koji su pravno uređeni, navedene tri sfere to, međutim, nisu. Štoviše, u današnjim se uvjetima čini da nije ni izgledno da će države u dogledno vrijeme biti u stanju pravno ih regulirati, što današnji međunarodni poredak čini dugoročno nestabilnim. Iz čega se nameće i glavna svrha ove studije, naime da iz sintetičkog spoja teorijskih perspektiva ponudi rješenja kao moguću osnovu za principijelno prevladavanje međudržavne političke krize na ta tri polja. Studija pruža pregledan i precizan osvrt na ključne prijepore o teorijskom poimanju međunarodnog poretka, kako bi se pokazalo da međunarodni poredak – iz realističke i racionalističke perspektive (ne i idealističke, jer ona je isključivo normativna u smislu da govori kakav bi poredak trebao biti) – itekako postoji. Knjiga je objavljena u sunakladništvu s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske.