Oznaka:

Ludilo kraljeva

Napomena: malo poflekana. Kontroverzna studija poznatog povjesničara Vivian Greena o tome kako je mentalno zdravlje pojedinaca utjecalo i mijenjalo svjetsku povijest. Od Kaligule i Nerona, preko Rikarda II., Henrika VIII., Ivane I. Lude, Erika XIV., Ivana Groznoga, Kristijana VII. I Ludviga II., pa sve do Mussolinija, Hitlera i Staljina, ova knjiga daje jedinstven i originalan pregled povijesne pojave ludih kraljeva. Knjiga otkriva kako je duševno zdravlje pojedinaca odigralo ključnu ulogu u krojenju povijesti nudeći pri tom nov pogled na povijest ali i suvremenu politiku, stručan i temeljit pristup i provjerene činjenice, a sve na vrlo zanimljiv i nadasve duhovit način.

Računala, mozak i ljudski um

Zbornik tekstova iz teorije umjetne inteligencije i kognitivne teorije. Uredili Nenad Miščević i Nenad Smokrović.

Umetnost i vizuelno opažanje

Kao geštaltni psiholog i istaknuti proučavalac vizuelnih umetnosti sa stanovišta geštaltne psihologije, poznat je u svetu i kod nas po svojim delima, koja su postala klasična u svojoj oblasti. U našoj sredini predstavljen je 1962. knjigom Film kao umetnost (napisanom 1957), u prevodu Dušana Stojanovića, izd. Narodna knjiga, Beogread. Kod nas su objavljena i sledeća njegova dela: Umetnost i vizuelno opažanje (1954), u prevodu Vojina StOjića, izd. Umetnička akademija, Beograd, 1971, prva verzija; nova verzija, izd. Univerzitet umetnosti, Beograd, 1981; Pikasova Gernika (1962), u prevodu V.S., izd. Zamak kulture , Vrnjačka Banja, 1974; Entropija i umetnost (1966), u prevodu V.S., izd. Umetnost, Beograd, 1977. Ove godine, 1988, SKC u Beogradu objavio je i njegovu Moć centra (Studija o kompoziciji u vizuelnimumetnostima), u prevodu Vojina Stojića. Napisao je takođe: Prilog psihologiji umetnosti (1966), Vizuelno mišljenje (1969), Dinamika arhitektonske forme (1978).

Helenistička filozofija

Priredili Pavel Gregorić, Filip Grgić i Maja Hudoletnjak Grgić. Helenističkim razdobljem antičke filozofije dominirale su tri škole: epikurovska, stoička i skeptička. Iako su u tom razdoblju djelovali i nastavljači Platonove misli te Aristotelovi nasljednici, oni se nisu posebno isticali uključivanjem u filozofske rasprave koje su obilježile helenističko razdoblje. Spomenute tri škole, naprotiv, crpile su filozofijsku životnost iz tih rasprava, što je pridonijelo njihovom dugom vijeku. Utjecaj tih škola na antičku, pa i kasniju kulturu i društvo bio je golem, a one su odigrale važnu ulogu i u formiranju novovjekovne filozofije. Ova zbirka pruža pregledan uvid u osnovne pravce i probleme helenističke filozofije. Jednu skupinu čine tekstovi uvodnog karaktera: osim općeg pregleda helenističkih filozofskih škola i stavova, tekstovi iz te skupine čitatelje upoznaju s osnovnim postavkama epikurovske fizike, psihologije i etike, te stoičke logike, fizike, psihologije i etike. Ostali tekstovi naprednijeg su karaktera i raspravljaju o nekim specifičnim temama, kao što su epikurovska teorija percepcije i filozofija jezika, te stoička epistemologija, metafizika i problemi determinizma. Tri teksta posvećena antičkom skepticizmu bave se značajkama akademijskog skepticizma te opsegom i implikacijama suzdržavanja od suda u pironizmu. Pregled sadržaja: J. Brunschwig i D. Sedley: Helenistička filozofija, G. Striker: Epikur o istinitosti čulnih utisaka, J. Brunschwig: Epikur i problem privatnog jezika, D. Sedley: Epikurovska fizika, J. Annas: Epikurovska psihologija, M. Erler i M. Schofield: Epikurovska etika, M. Frede: Stoici i skeptici o jasnim i razgovijetnim utiscima, A. A. Long: Jezik i misao u stoicizmu, S. Bobzien: Stoička logika, R. B. Todd: Monizam i imanencija: temelji stoičke filozofije, A. A. Long: Duša i tijelo u stoicizmu, D. Frede: Stoički determinizam, B. Inwood i P. Donini: Stoička etika, G. Striker: Skeptičke strategije, M. Frede: Skeptikova vjerovanja, M. Burnyeat: Može li skeptik živjeti svoj skepticizam?

Osnove ilirskoga jezika

Institutiones linguae Illyricae. Prva cjelovita gramatika hrvatskoga jezika pisana latinskim jezikom. Gramatika se temelji na jeziku štokavsko-čakavske književnosti. Opisuje se tronaglasni čakavski sustav i čakavski fonemski inventar. Jezik se u njoj ujednačuje i usmjerava prema štokavskom. U morfologiji se donose i stari i novi padežni oblici u dativu, lokativu i instrumentalu. Gramatika je pisana po latinskom uzoru tako da u hrvatski jezik unosi i neke kategorije kojih u hrvatskom jeziku nije bilo (konjunktiv, gerundij…). Djelo je prvi put cjelovito prevedeno.

Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl

Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Saša Vojković posvećuje se filmu, posebno igranome filmu, ali specifično filmu kao poprištu personalno-psiholoških, tehnološko-civilizacijskih i kulturoloških silnica. Riječ je o pristupu koji nadasve odlikuje tzv. kulturalne studije, osobito njihovo naratološko krilo. Iako je takav pristup snažno razvijen u svijetu i uživa široku popularnost u sveučilišnim studijima, a posebice u filmološki orijentiranim studijima, u nas je primjenjivan rijetko, uglavnom u novije vrijeme, u člancima objavljivanim po časopisima, a tek je odnedavna formalno uveden na sveučilišne studije na različitim sveučilištima i fakultetima. Ova je knjiga u cijelosti posvećena tomu da ocrta ključne teme toga kulturalno-studijskog pristupa: uloga subjektivnosti u kritičko-naratološkom pristupu filmu uopće; ideološki učinci tehnološkoga kompleksa (onoga tradicionalno filmskog, kao i novih tehnologija, tzv. novih medija), pitanja roda, rase, manjinskih grupa, etniciteta i teritorijalnosti u suvremenim narativnim filmovima… Sve to promotreno je iz kombinirane psihoanalitičke, postkolonijalne i postmodernističke perspektive. Autorica pritom potanko analizira prikladne primjere iz različitih filmova, a uzima podjednako u obzir klasična svjetska, ali i suvremena hrvatska, holivudska i azijska djela.

Talijanski genocid u Dalmaciji

Konclogor Molat. Knjigu izdala Udruga logoraša antifašista u talijanskom Koncentracijskom logoru Molat. Kada ova knjiga ugleda svjetlo dana, nitko više neće imati pravo reći da ne zna što se dogodilo i događalo čovjeku u Dalmaciji i u drugim hrvatskim krajevima u vrijeme talijanske okupacije”, zapisao je u predgovoru knjizi “Planirani genocid” Nikola Muslim, predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava. On smatra kako je talijanski zločini i genocid nad Hrvatima i drugim stanovnicima na istočnoj jadranskoj obali, osobito od 1918. do 1945., ne smiju biti prešućeni i zaboravljeni ni pod kojim uvjetima. Konclogor Molat pokraj Zadra (početak ljeta 1942. – rujan 1943.) autor knjige naziva jednim od najstrašnijih i najvećih fašističkih logora na svijetu, koji je prešućivan gotovo pola stoljeća. Takvu tvrdnju u predgovoru knjizi “Zorno, dokumentirano” potvrđuje i Vladimir Alavanja, kustos zadarskoga Narodnog muzeja koji tvrdi kako o konclogoru Molat, osim u lokalnoj zadarskoj sredini, nije dovoljno pisano i da ostala hrvatska i svjetska javnost nije o njemu dovoljno znala. Smatra se da je kroz molatski logor prošlo oko 10.000 ljudi, a neki tvrde kako je ta brojka premašivala 20. 000.

Nema što nema

Zbirka spekulativne fikcije, Sferakonski niz – knjiga 21. Uredile Ivana Delač i Tatjana Jambrišak.

Masovno komuniciranje

Niz is­tak­nu­tih au­to­ra s du­go­go­di­šnjim is­ku­stvom u znan­st­ve­nom radu te edu­ka­ci­ji na raz­li­či­tim ra­zi­na­ma, pri­hva­ti­li su se ve­li­kog posla da na ra­zum­ljiv i pri­stu­pa­čan način ob­ra­de temu ma­sov­nog ko­mu­ni­ci­ra­nja s naj­raz­li­či­ti­jih as­pe­ka­ta ovog kom­plek­snog pro­ce­sa. Ob­ra­đe­ne teme uk­lju­ču­ju: po­vi­jest i raz­voj po­dru­čja, naj­va­žni­je kon­cep­te i ideje go­to­vo svih re­le­van­t­nih teo­re­ti­ča­ra, ključ­ne di­le­me koje se i dan danas na­la­ze u sre­di­štu po­zor­no­sti svjet­ske znan­st­ve­ne jav­no­sti, me­dij­ska po­li­ti­ka i za­ko­no­dav­stvo, me­dij­ska pi­sme­nost i eti­čki as­pek­ti… sve je to su­stav­no ob­ra­đe­no u ovom obim­nom djelu koje će za­si­gur­no po­sta­ti ključ­no za sve bu­du­će is­tra­ži­va­če ma­sov­nih me­di­ja.