Kreacija fotografijom

Knjiga KREACIJA FOTOGRAFIJOM autora MIROSLAVA MIKOTE namijenjena je svima koje fotografija zanima prvenstveno kao kreativna tehnika likovnog izražavanja. Pisana je načinom da može poslužiti kao udžbenik, literatura na fakultetima i srednjim školama koji obrađuju područja fotografije, priručnik za profesionalce (prvenstveno fotografe–ilustratore, fotoreportere i umjetničke fotografe), ali i amatere koji žele dobiti ili proširiti svoja fotografska znanja. Kvaliteta teksta ove knjige je prokušanost teksta u praktičnoj edukaciji jer Mikota ima višegodišnje iskustvo pokretača i nastavnika kolegija o kreativnoj fotografiji na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, organizatora i voditelja tečajeva fotografije, recenzenta i autora osvrta na izdanja p fotografiji i izložbi fotografija, ali i fotpgrafa-autora koji je izlagao i objavljivao fotografije te njima ilustrirao knjige, novine, časopise, kataloge, kalendare, rezglednice, plakate…

Muškarci koji mrze žene

Lisbeth Salander uvući će se pod kožu svojim metama kao nitko drugi. Oni koji je podcijene požalit će. Budu li imali sreće… Mikael Blomkvist – osramoćeni novinar i ljubimac žena – predstavlja sve što bi ona trebala mrziti. No kada od zaštitarske tvrtke dobije zadatak da dozna sve o njemu, iznenadit će je njegov moralni integritet. Doznat će da Blomkvist, i sam briljantan istražitelj, otvara stari slučaj nestale djevojke razotkrivajući tajne koje su zatrovale nekoliko generacija jedne obitelji. A Lisbeth Salander samo jedno može usrećiti više od raskrinkavanja lažljivaca: zaustavljanje ubojice.

Kraj detinjstva

Posjetitelji iz svemira došli su golemim grodovima, lebdeći iznad velegradova. Postali su gospodari svijeta, ali mu pritom donijeli mir i blagostanje. Došli su da bi obavili tajanstvenu zadaću koju, kao i svoj fizički oblik, kriju od ljudi. A onda, pokazali su se i objavili svoje namjere. Koje, u stvari, i nisu bile njihove. Ljudska rasa završila je razdoblje svoga djetinjstva, sazrela za novi oblik postojanja. Drukčijeg od ičeg ikad pomišljenog. Nezaboravno djelo, SF klasika, jedno od najboljih od jednog od najboljih autora.

Snijeg

Pamukov roman «Snijeg» objavljen je 2002. godine. To je njegov jedini politički roman, ali ujedno i knjiga o kojoj se u Turskoj najviše govorilo. Progovarajući o turskom političkom životu devedesetih godina prošloga stoljeća, Pamuk u «Snijegu» zapravo obuhvaća cjelokupan proces modernizacije turske države. Za ovaj je roman Orhan Pamuk nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 2006. Glavni junak romana, pjesnik Ka, vraća se 1992. godine u Tursku nakon dvanaestogodišnjega političkog progonstva u Njemačkoj te kreće put Karsa, siromašnoga grada zadivljujuće bogate povijesti, smještenog na tursko-armenskoj granici. Tijekom tri hladna zimska dana, pod snijegom zbog kojega je Kars odsječen od svijeta, Ka u ulozi novinara upoznaje taj lijepi, tužni grad i njegove nesretne i siromašne stanovnike. U Karsu živi i Svila, Kaova zanosna prijateljica iz mladosti, netom rastavljena, nikad zaboravljena. I dok Ka hrli k Svili u očajničkoj potrazi za ljubavlju – ili bar supružnicom – koju ona utjelovljuje, nadnaravna ljepota grada i snijega koji nad njim ne prestaje padati potiče ga na pisanje: tijekom tri dana sastavlja cijelu zbirku pjesama, a kako je uvjeren da mu te pjesme odnekuda dolaze, nalazi snage da nakon mnogih godina beznađa i samovanja ponovno povjeruje u Allaha osamljenih, u ljubav i ostvarivost životne sreće… Za ovaj je roman Orhan Pamuk nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 2006.

Leva ruka tame

Leva ruka tame (1969) je priča o PRIKLJUČENJU NOVOG SVIJETA Ekumenu. Roman pripovijeda o nastojanjima Đentlija Aija, EMISARA EKUMENA da pridobije ANDROGINE ŽITELJE Getana – Zime, svijeta gotovo vječite hladnoće, za suradnju s Ekumenom. Kroz tu fabulu autorica, posredstvom kako Đentlija Aija, tako i Terema Harta rem ir Estravena, jedinog Getanjanina koji je u stanju da u nastranom jednospolonom tuđincu vidi ljudsko biće, prati napore dvije osobe pri premošćivanju UROĐENIH PREDRASUDA i stvarnom uspostavljanj PRVOG KONTAKTA.

Rozenkrojcerski pogled na svet

Mistično kršćanstvo. Osnovna rasprava o prošlom razvoju, sadašnjem stanju i budućem razvoju čovječanstva. Njegova poruka i određenje: intelekt sposoban da rasuđuje, srce osećajno i telo zdravo.

Sebični gen

Iznosim tvrdnju da smo, jednako kao i sve ostale životinje, samo strojevi koje određuju naši geni. Naši su geni, poput uspješnih gangstera iz Chicaga, uspjeli u nekim slučajevima i po više milijuna godina preživjeti u izrazito natjecateljskom svijetu. To nam daje pravo očekivati od naših gena određena svojstva. Ja tvrdim da je nemilosrdna sebičnost dominantna osobina koju treba očekivati od svakog uspješnog gena. Ta sebičnost gena obično će dati povod sebičnosti u ponašanju jedinke.